Kouvola
Kouvola
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 60°52′N 26°42′E / 60.867°N 26.700°E | |
| Država |  Finska
|
| Regija | Kymenlaakso |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Lauri Lamminmäki |
| Površina | |
| - Ukupna | 2,558.24 km²[1] |
| Stanovništvo (2015.) | |
| - Grad | 86,453[1] |
| - Gustoća | 33.8 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
| Službene stranice www.kouvola | |
| Karta | |
  Kouvola | |
Kouvola je grad i općina na jugoistoku Finske od 86,453 stanovnika[1] i po tom je 10 po veličini u zemlji.[2]
Kouvola leži u u Regiji Kymenlaakso, udaljena 134 km sjeveroistočno od Helsinkija, i pedesetak kilometara od Kotke i Finskog zaljeva.
Kouvola je grad u kom se nalazi lokalitet Pilana i vodenica Verla uvršten na UNESCO-vu Listu svjetske baštine u Evropi.[2]
Velika atrakcija je zabavni park - Tykkimäki, a pored grada se nalazi Nacionalni park Repovesi.[2]
Nova Kouvola je osnovana 1. januara 2009. spajanjem Anjalankoskija, Elimäkija, Jaale, Kuusankoskija, Valkeale i stare Kouvole, u tom času bila je 10 grad u Finskoj po veličini sa gotovo 90 000 stanovnika.[3]
Nukleus te nove općine i grada bile su općine Elimäki, Iitti i Vehkalahti, od kojih su tih šest općina odvojile i postale nezavisne.[3]
Kraj 18. vijeka bio je historijski značajno vrijeme, nakon potpisivanja Aboskog mira 1743. Rijeka Kymijoki postala je granica između Kraljevine Švedske i Carske Rusije, to je bilo doba rađanja Finske autonomije, koja je ostvarana stvaranjem Velikog Vojvodstva Finska 1809.[3]
Anjalankoski je nastao spajanjem općina Anjala i Sippola - 1975., nakon tog je 1. januara 1977. dobio i status grada.[3] Nukleus iz kog je nastao bila je Općina Elimäki od koje se odvojio 1863., dok se druge strane Sippola odvojila od Općine Vehkalahti 1861.[3]
Anjalankoski ima historijski značaj za Finsku, jer je tu krajem 18. vijeka započeo proces borbe za nezavisnost, udruživanjem nezadovoljnih oficira u Savez Anjala.[3]
Historija tog nekadašnjeg grada i općine, vezana je uz plemstvo i njihove dvorce. Tako je nekad čitav teren na zapadnoj strani rijeke Kymijoki pripadao porodici Wrede. Do tog je došla tako što je njihov predak konjički kapetan Henrik Wrede u bitci 1605., spasio život švedskom kralju Karlu IX, pa je on nekoliko godina iza tog njegovoj udovici donirao parohije Anjalu i Elimäki.[3]
Zemlja na Istočnoj strani rijeke pripadala je porodici Creutz, koja je 1649. dobila na dar selo Sippola od kraljice Kristine.[3]
Elimäki je još krajem 15. vijeka bio samostalna administrativna jedinica, sa vlastitim sudom i policajcem, ali je vjerski podpadao pod parohiju Loviisi.[3]
Parohija Elimäki osamostalila se zajedno sa parohijama Anjala i Ruotsinpyhtää dekretom finskog senata od 13. aprila 1863., to je provedeno u djelo tek 1. maja 1865.[3]
Elimäki je svoje prvo Općinsko vijeće osnovao 8. marta 1868.[3]
Jaala je nekada billa dio Općine Iitti, a od 1879. postala je samostalna općina.[3]
Kouvola je bila selo sve dok nije izgrađena željeznička pruga do Sankt Peterburga i željeznička stanica 1875. u kojoj se zbog tog jer je bila raskrsnica, zaposlilo puno ljudi.[3]
Kouvola je nekad bila dio Općine Valkeala, od 1917. ima polutonomni status, a od 1922. je samostalna općina, tako da je već 1923. dobila status trgovišta, a 1960. i status grada, odtad je administrativno - trgovački centar tog kraja.[3]
Kuusankoski je osnovan 1921., spajanjem dijelova Općina Iitti i Valkeala.[3] Kuusankoski je dobio status trgovišta 1957. a nakon toga 1973. i status grada.[3]
Industrijski pogoni počeli su nicati na granici Iittija i Valkeale 1872, kad su podignute dvije tvornice papira, pored slapova Kuusankoski na Rijeci Kymijoki. Nakon tog je 1897. podignuta i treća tvornica na slapovima Voikkaankoski. Te su se tvornice spojile 1904. i postale velika korporacija, danas su dio multinacionalne kopanije UPM-Kymmene.[3] Spajanje tih tvornica dovelo je posredno do formiranja Općine Kuusankoski.[3]
U septembru 1920., 14 odbornika iz industrijskih naselja Kuusankoski, Kymintehdas i Voikkaa iznjeli su stav svoje mišljenje u Općinskom vijeću Valkeale i Iittija da bi ta naselja, trebalo izdvojiti i od 1. januara 1921. formirati Općinu Kuusankoski.[3]
Valkeala je osnovana 1631. ostala je prilično čudna ruralna zajednica, to je bio razlog što su se Kuusankoski i Kouvola, koje su imale nešto industrije i željeznicu, htjele osamostaliti. [3]
Kouvola je grad drvne industrije, koja posljednjih dekada proživljava krizu, pa je najveći poslodavac u gradu finska vojska, jer su tu stacionirane karelijanska brigada i pješadijski puk Utti.[2]
Kouvola je u Finskoj poznata kao grad - željeznice, jer je ona zapadni terminal Transsibirske pruge, pored toga je i značajno finsko čvorište. Iz Kouvole ide vlak - Allegro za Sankt Peterburg koji preveze putnike za samo 2 h i 20 min.[2]
Kouvola leži na trasi autoputa A6 i A15.[2]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Kouvola (Municipality)” (engleski). City population. Pristupljeno 06. 11. 2015.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 „Kouvola Info” (engleski). Kouvolan. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-04. Pristupljeno 06. 11. 2015.
- ↑ 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 3,11 3,12 3,13 3,14 3,15 3,16 3,17 3,18 3,19 „History” (engleski). Kouvolan. Pristupljeno 06. 11. 2015.[mrtav link]
- ↑ 4,0 4,1 4,2 „Ystävyyskaupungit” (finski). Kouvola. Pristupljeno 06. 11. 2015.
