[go: up one dir, main page]

RS56253B1 - Postupak za entropijsko dekodiranje koeficijenata transformacije - Google Patents

Postupak za entropijsko dekodiranje koeficijenata transformacije

Info

Publication number
RS56253B1
RS56253B1 RS20170865A RSP20170865A RS56253B1 RS 56253 B1 RS56253 B1 RS 56253B1 RS 20170865 A RS20170865 A RS 20170865A RS P20170865 A RSP20170865 A RS P20170865A RS 56253 B1 RS56253 B1 RS 56253B1
Authority
RS
Serbia
Prior art keywords
transformation
location
unit
coefficient
units
Prior art date
Application number
RS20170865A
Other languages
English (en)
Inventor
Bae-Keun Lee
Yu-Mi Sohn
Original Assignee
Samsung Electronics Co Ltd
Priority date (The priority date is an assumption and is not a legal conclusion. Google has not performed a legal analysis and makes no representation as to the accuracy of the date listed.)
Filing date
Publication date
Application filed by Samsung Electronics Co Ltd filed Critical Samsung Electronics Co Ltd
Publication of RS56253B1 publication Critical patent/RS56253B1/sr

Links

Classifications

    • HELECTRICITY
    • H04ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
    • H04NPICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
    • H04N19/00Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
    • H04N19/60Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using transform coding
    • HELECTRICITY
    • H04ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
    • H04NPICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
    • H04N19/00Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
    • H04N19/10Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding
    • H04N19/102Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the element, parameter or selection affected or controlled by the adaptive coding
    • H04N19/119Adaptive subdivision aspects, e.g. subdivision of a picture into rectangular or non-rectangular coding blocks
    • HELECTRICITY
    • H04ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
    • H04NPICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
    • H04N19/00Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
    • H04N19/10Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding
    • H04N19/102Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the element, parameter or selection affected or controlled by the adaptive coding
    • H04N19/129Scanning of coding units, e.g. zig-zag scan of transform coefficients or flexible macroblock ordering [FMO]
    • HELECTRICITY
    • H04ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
    • H04NPICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
    • H04N19/00Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
    • H04N19/10Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding
    • H04N19/102Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the element, parameter or selection affected or controlled by the adaptive coding
    • H04N19/13Adaptive entropy coding, e.g. adaptive variable length coding [AVLC] or context adaptive binary arithmetic coding [CABAC]
    • HELECTRICITY
    • H04ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
    • H04NPICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
    • H04N19/00Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
    • H04N19/10Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding
    • H04N19/169Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the coding unit, i.e. the structural portion or semantic portion of the video signal being the object or the subject of the adaptive coding
    • H04N19/17Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the coding unit, i.e. the structural portion or semantic portion of the video signal being the object or the subject of the adaptive coding the unit being an image region, e.g. an object
    • H04N19/176Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the coding unit, i.e. the structural portion or semantic portion of the video signal being the object or the subject of the adaptive coding the unit being an image region, e.g. an object the region being a block, e.g. a macroblock
    • HELECTRICITY
    • H04ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
    • H04NPICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
    • H04N19/00Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
    • H04N19/10Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding
    • H04N19/169Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the coding unit, i.e. the structural portion or semantic portion of the video signal being the object or the subject of the adaptive coding
    • H04N19/18Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the coding unit, i.e. the structural portion or semantic portion of the video signal being the object or the subject of the adaptive coding the unit being a set of transform coefficients
    • HELECTRICITY
    • H04ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
    • H04NPICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
    • H04N19/00Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
    • H04N19/10Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding
    • H04N19/169Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the coding unit, i.e. the structural portion or semantic portion of the video signal being the object or the subject of the adaptive coding
    • H04N19/184Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the coding unit, i.e. the structural portion or semantic portion of the video signal being the object or the subject of the adaptive coding the unit being bits, e.g. of the compressed video stream
    • HELECTRICITY
    • H04ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
    • H04NPICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
    • H04N19/00Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
    • H04N19/44Decoders specially adapted therefor, e.g. video decoders which are asymmetric with respect to the encoder
    • HELECTRICITY
    • H04ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
    • H04NPICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
    • H04N19/00Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
    • H04N19/46Embedding additional information in the video signal during the compression process
    • H04N19/463Embedding additional information in the video signal during the compression process by compressing encoding parameters before transmission
    • HELECTRICITY
    • H04ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
    • H04NPICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
    • H04N19/00Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
    • H04N19/60Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using transform coding
    • H04N19/61Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using transform coding in combination with predictive coding
    • HELECTRICITY
    • H04ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
    • H04NPICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
    • H04N19/00Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
    • H04N19/70Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals characterised by syntax aspects related to video coding, e.g. related to compression standards
    • HELECTRICITY
    • H04ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
    • H04NPICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
    • H04N19/00Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
    • H04N19/90Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using coding techniques not provided for in groups H04N19/10-H04N19/85, e.g. fractals
    • H04N19/91Entropy coding, e.g. variable length coding [VLC] or arithmetic coding
    • HELECTRICITY
    • H04ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
    • H04NPICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
    • H04N19/00Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
    • H04N19/90Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using coding techniques not provided for in groups H04N19/10-H04N19/85, e.g. fractals
    • H04N19/96Tree coding, e.g. quad-tree coding

Landscapes

  • Engineering & Computer Science (AREA)
  • Multimedia (AREA)
  • Signal Processing (AREA)
  • Compression Or Coding Systems Of Tv Signals (AREA)
  • Compression, Expansion, Code Conversion, And Decoders (AREA)
  • Image Processing (AREA)
  • Transmission Systems Not Characterized By The Medium Used For Transmission (AREA)

Description

Tehnička oblast
Prikazani pronalazak odnosi se na entropijsko kodiranje i dekodiranje koeficijenata transformacije a posebno na metod i uređaj za efikasno entropijsko kodiranje i dekodiranje podataka o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije u transformacionom bloku.
Osnova pronalaska
Prema međunarodnim standardima za kodiranje video materijala poput H.264 i MPEG-4, video signal se hijerarhijski deli na sekvence, frejmove, isečke, makro blokove i blokove, gde blok predstavlja minimalnu jedinicu za obradu. U procesu kodiranja, rezidualni podaci jednog bloka dobijaju se izvođenjem predikcije unutar slike ili između slika. Takođe, rezidualni podaci se kompresuju transformacijom, kvantizacijom, skeniranjem, RLE i entropijskim kodiranjem. Proces dekodiranja predstavlja postupak suprotan procesu kodiranja. Prvobitno se koeficijenti transformacionog bloka, koji se generišu u procesu entropijskog kodiranja, izvlače iz protoka bitova. Zatim se rezidualni podaci bloka ponovo konfigurišu inverznom kvantizacijom i inverznom transformacijom, a podaci predikcije koriste se za ponovnu konfiguraciju video podataka tog bloka.
U dokumentu US 2004/0114683A1 izložen je metod i sklop za kodiranje koeficijenata transformacije u koderima i dekoderima za slike i/ili video.
Prema sadašnjem pronalasku obezbeđen je aparat i postupak kako je navedeno u priloženim patentnim zahtevima. Druge karakteristike pronalaska će biti očigledne iz zavisnih zahteva i opisa koji sledi.
Predlog pronalaska
Tehnički problem
Prikazani pronalazak obezbeđuje metod i uređaj za efikasno entropijsko kodiranje i dekodiranje podataka o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije u transformacionom bloku velikog kapaciteta.
Kratak opis crteža
SL. 1 predstavlja blok dijagram uređaja za kodiranje slike, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 2 predstavlja blok dijagram uređaja za dekodiranje slike, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 3 predstavlja dijagram koji prikazuje hijerarhijske jedinice za kodiranje, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 4 predstavlja blok dijagram za koder slike na osnovu jedinica za kodiranje, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 5 predstavlja blok dijagram za dekoder slike na osnovu jedinica za kodiranje, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 6 predstavlja dijagram koji prikazuje maksimalne jedinice za kodiranje, jedinice podkodova kao i jedinice predikcije, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 7 predstavlja dijagram koji prikazuje jedinicu za kodiranje kao i za transformaciju, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SLIKE 8A i 8B predstavljaju dijagrame koji prikazuju podeljene oblike jedinica za kodiranje, jedinica predikcije kao i jedinica za transformaciju, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 9 predstavlja dijagram toka metode entropijskog kodiranja koeficijenata transformacije, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 10 predstavlja referentni dijagram za opis procesa entropijskog kodiranja koeficijenata transformacije, shodno realizacijama prikazanog pronalaska.
SL. 11 predstavlja blok dijagram uređaja za entropijsko kodiranje, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 12 predstavlja blok dijagram uređaja za binarno aritmetičko adaptivno kodiranje konteksta (CABAC), shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 13 predstavlja referentni dijagram za opis procesa biranja konteksta za kodirane informacije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 14 prikazuje mapu značajnosti koja odgovara SL.10.
SL. 15 predstavlja referentni dijagram za opis procesa vrednosti nivoa kodiranja za značajne koeficijente transformacije koji se nalaze u transformacionom bloku prikazanom na SLICI 10.
SL. 16 predstavlja dijagram koji prikazuje primer više tabela kodiranja promenljive dužine (VLC) koje se primenjuju, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 17 predstavlja referentni dijagram za opis metode entropijskog kodiranja koeficijenata transformacije, shodno drugoj realizaciji prikazanog pronalaska.
SLIKE 18A i 18B predstavljaju referentne dijagrame za opis metode entropijskog kodiranja koeficijenata transformacije, shodno drugoj realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 19 predstavlja dijagram toka metode entropijskog dekodiranja koeficijenata transformacije, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 20 predstavlja blok dijagram uređaja za entropijsko dekodiranje, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
Najbolji način za realizaciju pronalaska
Shodno aspektu predloženog pronalaska, postoji obezbeđeni metod koeficijenata transformacije entropijskog kodiranja, metod koji uključuje određivanje lokacije poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije čija vrednost nije nula među koeficijentima transformacije koji su uključeni u blok transformacije određene veličine, shodno određenom redosledu skeniranja; i informacije o kodiranju lokacije poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije korišćenjem lokacije smera njegove horizontalne ose i lokacije smera njegove vertikalne ose u bloku transformacije.
Shodno drugom aspektu predloženog pronalaska, postoji obezbeđeni metod koeficijenata transformacije entropijskog dekodiranja, metod koji uključuje izdvajanje informacija o lokaciji smera horizontalne ose i lokaciji smera vertikalne ose poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije čija vrednost nije nula i uključena je u blok transformacije, iz primljenog toka bitova shodno određenom redosledu skeniranja; i određivanje lokacije poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije dekodiranjem informacija o lokaciji smera horizontalne ose i lokaciji smera vertikalne ose.
Shodno aspektu predloženog pronalaska, postoji obezbeđeni aparat za koeficijente transformacije entropijskog kodiranja, aparat koji uključuje entropijski koder za određivanje lokacije poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije čija vrednost nije nula među koeficijentima transformacije koji su uključeni u blok transformacije određene veličine, shodno određenom redosledu skeniranja, i za informacije o kodiranju o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije korišćenjem lokacije smera njegove horizontalne ose i lokacije smera njegove vertikalne ose u bloku transformacije.
Shodno drugom aspektu predloženog pronalaska, postoji obezbeđeni aparat za koeficijente transformacije entropijskog dekodiranja, aparat koji uključuje entropijski dekoder za izdvajanje informacija o lokaciji smera horizontalne ose i lokaciji smera vertikalne ose poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije čija vrednost nije nula i koji je uključen u blok transformacije, iz primljenog toka bitova shodno određenom redosledu skeniranja, i za određivanje lokacije poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije dekodiranjem informacija o lokaciji smera horizontalne ose i lokaciji smera vertikalne ose.
Način za izvođenje pronalaska
U daljem tekstu, predmetni pronalazak je detaljno opisan uz objašnjenje realizacija pronalaska i pozivanje na priložene crteže.
SL. 1 predstavlja blok dijagram uređaja za kodiranje slike 100, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
S obzirom na SL.1, uređaj za kodiranje slike 100 obuhvata razdelnik maksimalne jedinice za kodiranje 110, determinator kodirane dubine 120, koder za podatke slike 130 i koder za informacije kodiranja 140.
Razdelnik maksimalne jedinice za kodiranje 110 može da razdeli trenutni frejm ili isečak na osnovu maksimalne jedinice za kodiranje što predstavlja jedinicu za kodiranje maksimalne veličine. Trenutni frejm ili isečak može da se razdeli na najmanje jednu maksimalnu jedinicu za kodiranje.
Prema realizaciji prikazanog pronalaska, jedinice za kodiranje mogu da se predstave primenom maksimalne jedinice za kodiranje i dubine. Kao što je već opisano, maksimalna jedinica za kodiranje predstavlja jedinicu za kodiranje najvećeg kapaciteta u okviru jedinica za kodiranje trenutnog frejma, a dubina predstavlja način na koji se veličina jedinica za kodiranje hijerarhijski umanjuje. Kako se dubina povećava, veličina jedinica za kodiranje može da se umanjuje od maksimalne do minimalne jedinice za kodiranje, a dubina maksimalne jedinice za kodiranje može da se odredi kao minimalna dubina dok dubina minimalne jedinice za kodiranje može da se odredi kao maksimalna dubina. S obzirom na to da se veličina jedinica za kodiranje umanjuje kako se dubina povećava sa maksimalne jedinice za kodiranje, jedinica pod-kodova dubine k može da sadrži više jedinica pod-kodova dubine veće od k.
Kada je frejm koji se kodira velikog kapaciteta, ukoliko se slika kodira u velikoj jedinici, onda ta slika može da se kodira velikom brzinom kompresije slike. Međutim, ukoliko se veličina jedinice za kodiranje poveća i ako je fiksna, slika možda ne bude efikasno kodirana odražavanjem njenih svojstva koja se neprekidno menjaju.
Na primer, kada se kodira ravna slika, npr. slika mora ili neba, brzina kompresije može da se poboljša ako se poveća veličina jedinice za kodiranje. Međutim, kada se kodira komplikovana slika, npr. slika ljudi ili zgrada, brzina kompresije se poboljšava ako se smanji veličina jedinice za kodiranje.
Zbog toga se, shodno realizaciji prikazanog pronalaska, maksimalne jedinice za kodiranje različitih veličina i različite maksimalne dubine postavljaju za različite frejmove ili isečke. S obzirom na to da maksimalna dubina označava maksimalan broj puta koliko veličina jedinice za kodiranje može da se umanji, veličina minimalnih jedinica za kodiranje u okviru jedne maksimalne jedinice za kodiranje može da se postavlja promenljivo u skladu sa maksimalnom dubinom.
Determinator kodirane dubine 120 određuje maksimalnu dubinu. Maksimalna dubina može da se odredi na osnovu troškova brzine izobličenja (R-D). Maksimalna dubina može različito da se odredi za svaki frejm ili isečak, ili za svaku maksimalnu jedinicu za kodiranje. Informacije o određenoj maksimalnoj dubini se šalju do kodera za informacije kodiranja 140, a podaci slike svake maksimalne jedinice za kodiranje šalju se do kodera za podatke slike 130.
Maksimalna dubina se odnosi na jedinicu za kodiranje najmanje veličine u jednoj maksimalnoj jedinici za kodiranje, npr. minimalna jedinica za kodiranje. Drugim rečima, maksimalna jedinica za kodiranje može da se podeli u jedinice pod-kodova različitih veličina shodno različitim dubinama. Njihovi detaljni opisi izloženi su u nastavku pozivajući se na SLIKE 8A i 8B. Takođe, jedinice pod-kodova različitih veličina koje se nalaze u maksimalnoj jedinici za kodiranje mogu da se predvide ili ortogonalno transformišu na osnovu jedinica obrade različitih veličina. Drugim rečima, uređaj za kodiranje slike 100 može da izvede više procesa za kodiranje slike na osnovu jedinica obrade različitih veličina i oblika. Kada se tri procesa kao što su predikcija, ortogonalna transformacija i entropijsko kodiranje izvode za kodiranje podataka slike, može da se koristi jedinica obrade iste veličine za sve procese ili mogu da se koriste jedinice obrade različitih veličina za različite procese.
Na primer, uređaj za kodiranje slike 100 može da odabere drugačiju jedinicu obrade od određene jedinice za kodiranje kako bi se predvidela jedinica za kodiranje.
Kada jedinica za kodiranje ima veličinu 2Nx2N (gde je N pozitivan ceo broj), jedinica obrade za predviđanje može imati veličinu 2Nx2N, 2NxN, Nx2N, NxN itd. Drugim rečima, predviđanje pokreta može da se obavi na osnovu jedinice obrade koja ima veličinu dobijenu deljenjem na pola najmanje jedne visine i širine jedinice za kodiranje. U daljem tekstu, jedinica obrade za predviđanje naziva se „jedinica predikcije“.
Režim predviđanja može biti najmanje jedan od intra režima, inter režima i režima preskakanja, a određeni režim predviđanja može da se obavlja samo na jedinici predikcije koja ima određenu veličinu ili oblik. Na primer, intra režim može da se obavlja samo na jedinici predikcije kvadratnog oblika i veličine 2Nx2N ili NxN. Takođe, režim preskakanja može da se obavi samo na jedinici predikcije veličine 2Nx2N. Ukoliko jedinica za kodiranje sadrži više jedinica predikcije, predviđanje može da se obavi na svakoj jedinici predikcije i može da se odabere jedinica predikcije sa najmanjom greškom u kodiranju.
Takođe, uređaj za kodiranje slike 100 može ortogonalno da transformiše podatke slike na osnovu jedinice obrade veličine koje je drugačija od veličine jedinice za kodiranje. Jedinica za kodiranje može ortogonalno da se transformiše na osnovu jedinice podataka koja je manja od ili jednaka veličini jedinice za kodiranje. U daljem tekstu, jedinica obrade za ortogonalnu transformaciju naziva se „jedinica za transformaciju“.
Determinator kodirane dubine 120 može da odredi jedinice pod-kodova koje se nalaze u maksimalnoj jedinici za kodiranje primenom optimizacije brzine izobličenja na osnovu Lagranžovog multiplikatora. Drugim rečima, može da se odredi podeljen oblik maksimalne jedinice za kodiranje u više jedinica pod-kodova. Ovde više jedinica pod-kodova ima različite veličine u odnosu na dubine. Koder podataka slike 130 zatim emituje tok bitova kodiranjem maksimalne jedinice za kodiranje na osnovu podeljenog oblika određenog determinatorom kodirane dubine 120.
Koder za informacije kodiranja 140 kodira informacije o režimu kodiranja maksimalne jedinice za kodiranje, što se određuje determinatorom kodirane dubine 120. Tok bitova se emituje kodiranjem informacija o podeljenom obliku maksimalne jedinice za kodiranje, informacija o maksimalnoj dubini, kao i informacija o režimima kodiranja jedinica pod-kodova u odnosu na dubine. Informacije o režimima kodiranja jedinica pod-kodova mogu da obuhvate, na primer, informacije o jedinicama predikcije jedinica pod-kodova, informacije o režimima predikcije jedinica predikcije, kao i informacije o jedinicama za transformaciju jedinica podkodova.
Informacije o podeljenom obliku maksimalne jedinice za kodiranje mogu da budu informacije koje pokazuju da li je svaka jedinica za kodiranje podeljena. Na primer, kada se maksimalna jedinica za kodiranje podeli i kodira, kodiraju se informacije koje pokazuju da li je maksimalna jedinica za kodiranje podeljena. Takođe, kada se podele i kodiraju jedinice podkodova koje se generišu deljenjem maksimalne jedinice za kodiranje, kodiraju se informacije koje pokazuju da li je svaka jedinica pod-kodova podeljena. Informacije koje pokazuju da li je jedinica za kodiranje podeljena mogu da budu indikativne informacije koje pokazuju da li je ta jedinica za kodiranje podeljena.
S obzirom na to da maksimalna jedinica za kodiranje sadrži jedinice pod-kodova različitih veličina i da moraju da se odrede informacije o režimu kodiranja svake jedinice pod-kodova, informacije o najmanje jednom režimu kodiranja mogu da se odrede u odnosu na jednu maksimalnu jedinicu za kodiranje.
Uređaj za kodiranje slike 100 može da generiše jedinice pod-kodova podelom visine i širine maksimalne jedinice za kodiranje u skladu sa povećavanjem dubine. To znači da, ukoliko jedinica za kodiranje dubine k ima veličinu 2Nx2N, jedinica za kodiranje dubine k+1 ima veličinu NxN.
Prema tome, uređaj za kodiranje slike 100 može da odredi optimalni podeljeni oblik svake maksimalne jedinice za kodiranje na osnovu veličine te maksimalne jedinice za kodiranje i maksimalne dubine uzimajući u obzir svojstva slike. Promenljivim podešavanjem veličine maksimalne jedinice za kodiranje i kodiranjem slike podelom maksimalne jedinice za kodiranje na jedinice pod-kodova različitih dubina uzimajući u obzir svojstva slike, slike različitih rezolucija mogu efikasno da se kodiraju.
SL. 2 predstavlja blok dijagram uređaja za dekodiranje slike 200, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
S obzirom na SL.2, uređaj za dekodiranje slike 200 sadrži uređaj za dobijanje podataka o slici 210, ekstraktor informacija o kodiranju 220 i dekoder podataka o slici 230.
Uređaj za dobijanje podataka o slici 210 raščlanjuje tok bitova koji prima uređaj za dekodiranje slike 200 pa dobija i emituje podatke o slici svake maksimalne jedinice za kodiranje do dekodera podataka o slici 230. Uređaj za dobijanje podataka o slici 210 može da izdvoji informacije o maksimalnoj jedinici za kodiranje trenutnog frejma ili isečka sa zaglavlja trenutnog frejma ili isečka. Drugim rečima, tok bitova se deli na maksimalne jedinice za kodiranje kako bi se omogućilo da dekoder podataka o slici 230 dekodira podatke o slici svake maksimalne jedinice za kodiranje.
Ekstraktor informacija o kodiranju 220 raščlanjuje tok bitova koji prima uređaj za dekodiranje slike 200 i sa zaglavlja izdvaja trenutnog frejma izdvaja informacije o maksimalnoj jedinici za kodiranje, maksimalnoj dubini, podeljenom obliku maksimalne jedinice za kodiranje i režimima kodiranja jedinica pod-kodova. Informacije o podeljenom obliku u režimima kodiranja prenose se do dekodera podataka o slici 230.
Informacije o podeljenom obliku maksimalne jedinice za kodiranje mogu da sadrže informacije o jedinicama pod-kodova u okviru maksimalne jedinice za kodiranje, a različitih veličina shodno dubinama. Kao što je već opisano u pogledu SLIKE 1, informacije o podeljenom obliku mogu da budu informacije koje su kodirane i pokazuju da li je svaka jedinica za kodiranje podeljena (na primer, indikativne informacije). Informacije o režimima kodiranja mogu da obuhvate, na primer, informacije o jedinicama predikcije, informacije o režimima predikcije, informacije o jedinicama za transformaciju jedinica pod-kodova.
Dekoder podataka slike 230 obnavlja trenutni frejm dekodiranjem podataka slike na svakoj maksimalnoj jedinici za kodiranje na osnovu informacija izdvojenih ekstraktorom informacija o kodiranju 220.
Dekoder podataka slike 230 može da dekodira jedinice pod-kodova u okviru maksimalne jedinice za kodiranje na osnovu informacija o deljenom obliku maksimalne jedinice za kodiranje. Proces dekodiranja može da obuhvati proces predikcije, uključujući intra predikciju i kompenzaciju pokreta, kao i proces inverzne ortogonalne transformacije.
Dekoder podataka slike 230 može da izvede intra/inter predikciju na osnovu informacija o jedinicama predikcije kao i informacijama o režimima predikcije jedinica pod-kodova kako bi se predvidele jedinice pod-kodova. Takođe, dekoder podataka slike 230 može da izvede inverznu ortogonalnu transformaciju na svakoj jedinici pod-kodova na osnovu informacija o jedinicama za transformaciju jedinica pod-kodova.
SL. 3 predstavlja dijagram koji prikazuje hijerarhijske jedinice za kodiranje, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
S obzirom na SL. 3, hijerarhijske jedinice za kodiranje mogu da sadrže jedinice za kodiranje sa širinom i visinom od 64×64, 32×32, 16×16, 8×8 i 4×4. Pored jedinica za kodiranje kvadratnog oblika, mogu da se pojave i jedinice za kodiranje sa širinom i visinom od 64×32, 32×64, 32×16, 16×32, 16×8, 8×16, 8×4 i 4×8.
Na SL.3, za podatke o slici 310 sa rezolucijom 1920×1080, veličina maksimalne jedinice za kodiranje podešena je na 64×64 a maksimalna dubina je podešena na 2.
Za podatke o drugoj slici 320 sa rezolucijom 1920×1080, veličina maksimalne jedinice za kodiranje podešena je na 64×64 a maksimalna dubina je podešena na 4. Za podatke o slici 330 sa rezolucijom 352×288, veličina maksimalne jedinice za kodiranje podešena je na 16×16 a maksimalna dubina je podešena na 2.
Kako bi se povećala brzina kompresije i da bi se precizno odrazila svojstva slike u slučaju da je rezolucija visoka ili da je količina podataka velika, maksimalna jedinica za kodiranje može da bude relativno velika. Shodno tome, za podatke o slici 310 i 320 sa većom rezolucijom od rezolucije kod podataka o slici 330, veličina maksimalne jedinice za kodiranje može da se odabere kao 64×64.
Maksimalna dubina predstavlja ukupan broj slojeva hijerarhijskih jedinica za kodiranje. S obzirom na to da maksimalna dubina podataka o slici 310 iznosi 2, jedinice za kodiranje 315 podataka o slici 310 mogu da sadrže jednu maksimalnu jedinicu za kodiranje sa dugom osom veličine 64 i jedinice pod-kodova sa dugom osom veličina 32 i 16 kako se povećava dubina.
U međuvremenu, s obzirom na to da maksimalna dubina podataka o slici 330 iznosi 2, jedinice za kodiranje 335 podataka o slici 330 mogu da sadrže maksimalne jedinice za kodiranje sa dugom osom veličine 16 i jedinice pod-kodova sa dugom osom veličina 8 i 4 kako se povećava dubina.
S obzirom na to da maksimalna dubina podataka o slici 320 iznosi 4, jedinice za kodiranje 325 podataka o slici 320 mogu da sadrže jednu maksimalnu jedinicu za kodiranje sa dugom osom veličine 64 i jedinice pod-kodova sa dugom osom veličina 32, 16, 8 i 4 kako se povećava dubina. S obzirom na to da se slika kodira na osnovu male jedinice pod-kodova kako se dubina povećava, slika kao takva sa detaljnom scenom može na odgovarajući način da se kodira.
SL. 4 predstavlja blok dijagram za koder slike 400 na osnovu jedinica za kodiranje, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
Intra prediktor 410 izvodi intra predikciju na jedinicama predikcije intra režima u trenutnom frejmu 405, a estimator pokreta 420 i kompenzator pokreta 425 jedan za drugim izvode inter predikciju i kompenzaciju pokreta na jedinicama predikcije inter režima primenom trenutnog frejma 405 i referentnog frejma 495.
Preostale vrednosti se generišu na osnovu izlaza jedinica predikcije sa intra prediktora 410, estimatora pokreta 420 i kompenzatora pokreta 425, a generisane preostale vrednosti prolaze kroz ortogonalni transformator 430 i kvantizator 440 tako da se emituju kao kvantizirani koeficijenti transformacije.
Kvantizirani koeficijenti transformacije prolaze kroz inverzni kvantizator 460 i inverzni transformator frekvencije 470 tako da se obnavljaju kao preostale vrednosti, a obnovljene preostale vrednosti se posle obrađuju kroz jedinicu za deblokiranje 480 i jedinicu za filtriranje petlje 490 tako da se emituju kao referentni frejm 495. Kvantizirani koeficijenti transformacije takođe mogu da prođu kroz entropijski koder 450 tako da se emituju kao tok bitova 455.
Da bi se kodirala slika na osnovu metode kodiranja slike shodno realizaciji prikazanog pronalaska, sve komponente uređaja za kodiranje slike 400, npr. intra prediktor 410, estimator pokreta 420, kompenzator pokreta 425, ortogonalni transformator 430, kvantizator 440, entropijski koder 450, inverzni kvantizator 460, inverzni transformator frekvencije 470, jedinica za deblokiranje 480 i jedinica za filtriranje petlje 490, izvode procese kodiranja slike na osnovu maksimalne jedinice za kodiranje, jedinica pod-kodova u skladu sa dubinom, jedinicama predikcije i jedinicama za transformaciju.
SL. 5 predstavlja blok dijagram za dekoder slike 500 na osnovu jedinica za kodiranje, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
Tok bitova 505 prolazi kroz analizator 510 tako da se raščlanjuje na kodirane podatke o slici koje treba dekodirati i informacije o kodiranju koje su potrebne za dekodiranje kodiranih podataka o slici. Kodirani podaci o slici prolaze kroz entropijski dekoder 520 i inverzni kvantizator 530 tako da se emituju kao inverzno kvantizirani podaci i prolaze kroz inverzni transformator frekvencije 540 tako da se obnavljaju kao preostale vrednosti. Preostale vrednosti se dodaju rezultatu intra predikcije koju izvodi intra prediktor 550 i rezultatu kompenzacije pokreta koju izvodi kompenzator pokreta 560 tako da se obnavljaju do jedinica za kodiranje. Obnovljene jedinice za kodiranje prolaze kroz jedinicu za deblokiranje 570 i jedinicu za filtriranje petlje 580 tako da se primene za dekodiranje sledećih jedinica za kodiranje ili da predvide sledeći frejm.
Da bi se dekodirala slika na osnovu metode dekodiranja slike shodno realizaciji prikazanog pronalaska, sve komponente uređaja za dekodiranje slike 500, npr. analizator 510, entropijski dekoder 520, inverzni kvantizator 530, inverzni transformator frekvencije 540, intra prediktor 550, kompenzator pokreta 560, jedinica za deblokiranje 570 i jedinica za filtriranje petlje 580, izvode procese dekodiranja slike na osnovu maksimalne jedinice za kodiranje, jedinica pod-kodova u skladu sa dubinom, jedinicama predikcije i jedinicama za transformaciju.
Konkretno, intra prediktor 550 i kompenzator pokreta 560 određuju jedinice predikcije u jedinicama pod-kodova i režimima predikcije u pogledu maksimalne jedinice za kodiranje i dubine, a inverzni transformator frekvencije 540 izvodi inverznu ortogonalnu transformaciju u pogledu veličina jedinica za transformaciju.
SL. 6 predstavlja dijagram koji prikazuje maksimalne jedinice za kodiranje, jedinice podkodova kao i jedinice predikcije, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
Uređaj za kodiranje slike 100 prikazan na SL.1 i uređaj za dekodiranje slike 200 prikazan na SL. 2 koriste hijerarhijske jedinice za kodiranje kako bi izveli kodiranje i dekodiranje u pogledu svojstva slike. Maksimalna jedinica za kodiranje i maksimalna dubina mogu da se prilagodljivo odrede prema svojstvima slike ili mogu promenljivo da se odrede po zahtevu korisnika.
SL. 6 prikazuje hijerarhijsku strukturu 600 jedinica za kodiranje u kojoj visina i širina maksimalne jedinice za kodiranje 610 iznose 64 i 64, a maksimalna dubina je 4. Dubina se povećava u skladu sa vertikalnom osom hijerarhijske strukture 600 jedinica za kodiranje, a širine i visine jedinica pod-kodova 620, 630, 640 i 650 se smanjuju kako se dubina povećava. Takođe, duž horizontalne ose hijerarhijske strukture 600 jedinica za kodiranje, prikazane su jedinice predikcije maksimalne jedinice za kodiranje 610 i jedinice pod-kodova 620, 630, 640 i 650.
Maksimalna jedinica za kodiranje 610 ima dubinu 0 i veličinu npr. sa širinom i visinom od 64×64. Dubina se povećava duž vertikalne ose, a postoje i jedinica pod-kodova 620 veličine 32×32 i dubine 1, jedinica pod-kodova 630 veličine 16×16 i dubine 2, jedinica pod-kodova 640 veličine 8×8 i dubine 3 i jedinica pod-kodova 650 veličine 4×4 i dubine 4. Jedinica pod-kodova 650 veličine 4×4 i dubine 4 je minimalna jedinica za kodiranje.
S obzirom na SL. 6, primeri jedinica predikcije u skladu sa dubinama prikazani su duž horizontalne ose. To znači da maksimalna jedinica za kodiranje 610 dubine 0 može da sadrži jedinicu predikcije 610 veličine 64×64, jedinicu predikcije 612 veličine 64×32, jedinicu predikcije 614 veličine 32×64, jedinicu predikcije 616 veličine 32×32, gde su veličine jednake ili manje od veličine jedinice za kodiranje 610, npr.64×64.
Jedinica za kodiranje 620 dubine 1 i veličine 32×32 može da sadrži jedinicu predikcije 620 veličine 32×32, jedinicu predikcije 622 veličine 32×16, jedinicu predikcije 624 veličine 16×32, jedinicu predikcije 626 veličine 16×16, gde su veličine jednake ili manje od veličine jedinice za kodiranje 620, npr.32×32.
Jedinica za kodiranje 630 dubine 2 i veličine 16×16 može da sadrži jedinicu predikcije 630 veličine 16×16, jedinicu predikcije 632 veličine 16×8, jedinicu predikcije 634 veličine 8×16, jedinicu predikcije 636 veličine 8×8, gde su veličine jednake ili manje od veličine jedinice za kodiranje 630, npr.16×16.
Jedinica za kodiranje 640 dubine 3 i veličine 8×8 može da sadrži jedinicu predikcije 640 veličine 8×8, jedinicu predikcije 642 veličine 8×4, jedinicu predikcije 644 veličine 4×8, jedinicu predikcije 646 veličine 4×4, gde su veličine jednake ili manje od veličine jedinice za kodiranje 640, npr.8×8.
Na kraju, jedinica za kodiranje 650 dubine 4 i veličine 4×4 ima maksimalnu dubinu i sadrži jedinicu predikcije 650 veličine 4×4. Međutim, jedinica za kodiranje 650 sa maksimalnom dubinom ne mora nužno da sadrži i jedinicu predikcije veličine jednake veličini jedinice za kodiranje i može, kao i druge jedinice za kodiranje 610, 620, 630 i 640, da se podeli zbog predikcije na jedinice predikcije veličine manje od veličine jedinice za kodiranje.
SL. 7 predstavlja dijagram koji prikazuje jedinicu za kodiranje kao i za transformaciju, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
Uređaj za kodiranje slike 100 prikazan na SL.1 i uređaj za dekodiranje slike 200 prikazan na SL. 2 kodiraju maksimalnu jedinicu za kodiranje ili jedinice pod-kodova podeljene od i veličina manjih od veličine maksimalne jedinice za kodiranje. Veličina jedinice za transformaciju za izvođenje ortogonalne transformacije u procesu kodiranja može da se odabere za dobijanje najveće brzine kompresije bez obzira na jedinicu za kodiranje i jedinicu predikcije. Na primer, ukoliko trenutna jedinica za kodiranje 710 ima veličinu 64×64, ortogonalna transformacija može da se izvede primenom jedinice za transformaciju 720 veličine 32×32. Takođe, može da se postavi jedinca za transformaciju veličine veće od veličine jedinice za kodiranje.
SLIKE 8A i 8B predstavljaju dijagrame koji prikazuju podeljene oblike jedinica za kodiranje, jedinica predikcije kao i jedinica za transformaciju, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
SL. 8A prikazuje jedinice za kodiranje i jedinice predikcije, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
Na levoj strani SLIKE 8A prikazan je podeljen oblik koji se bira uređajem za kodiranje slike 100 prikazanim na SL.1 kako bi se kodirala maksimalna jedinica za kodiranje 810. Uređaj za kodiranje slike 100 deli i kodira maksimalnu jedinicu za kodiranje 810 na različite oblike, poredi kodirane podeljene oblike na osnovu troškova brzine izobličenja (R-D) i bira optimalan podeljen oblik. Ukoliko optimalan podeljen oblik odgovara maksimalnoj jedinici za kodiranje 810, maksimalna jedinica za kodiranje 810 može direktno da se kodira bez deljenja kao što je prikazano na SLIKAMA 8A.
Posmatrajući levu stranu SLIKE 8A, maksimalna jedinica za kodiranje 810 sa dubinom 0 podeljena je i kodirana na jedinice pod-kodova sa dubinom jednakom ili većom od 1. Maksimalna jedinica za kodiranje 810 deli se na četiri jedinice pod-kodova dubine 1, a zatim se sve ili pojedine jedinice pod-kodova dubine 1 dele na jedinice pod-kodova dubine 2.
Među jedinicama pod-kodova dubine 1, gornja desna i donja leva jedinica pod-kodova dele se na jedinice pod-kodova dubine koja je jednaka ili veća od 2. Neke jedinice pod-kodova dubine koja je jednaka ili veća od 2 mogu da se podele na jedinice pod-kodova dubine koja je jednaka ili veća od 3.
Na desnoj strani SLIKE 8A prikazan je podeljen oblik jedinice predikcije 860 u odnosu na maksimalnu jedinicu za kodiranje 810.
Posmatrajući desnu stranu SLIKE 8A, jedinica predikcije 860 u odnosu na maksimalnu jedinicu za kodiranje 810 može da se podeli drugačije od maksimalne jedinice za kodiranje 810.
Drugim rečima, jedinica predikcije, u odnosu na svaku jedinicu pod-kodova, može da bude manja od te jedinice pod-kodova.
Na primer, među jedinicama pod-kodova dubine 1, jedinica predikcije u odnosu na donju desnu jedinicu pod-kodova 854 može da bude manja od te jedinice pod-kodova 854. Među jedinicama pod-kodova dubine 814, 816, 818, 828, 850 i 852 koje imaju dubinu 2, jedinice predikcije u odnosu na pojedine jedinice pod-kodova 815, 816, 850 i 852 mogu da budu manje od jedinice pod-kodova 815, 816, 850 i 852. Takođe, jedinice predikcije u odnosu na jedinicu pod-kodova 822, 832 i 848 koje imaju dubinu 3, mogu da budu manje od jedinice pod-kodova 822, 832 i 848. Jedinica predikcije može da ima oblik dobijen podelom svake jedinice podkodova na dva dela u smeru njene visine ili širine, ili pak oblik dobijen podelom svake jedinice pod-kodova na četiri dela u smeru njene visine i širine.
SL. 8B prikazuje jedinice predikcije i jedinice za transformaciju, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
Na levoj strani SLIKE 8B prikazan je podeljen oblik jedinice predikcije 860 u odnosu na maksimalnu jedinicu za transformaciju 810 prikazanu na levoj strani SLIKE 8A, a na desnoj strani SLIKE 8B prikazan je podeljen oblik jedinice za transformaciju 870 u odnosu na maksimalnu jedinicu za transformaciju 810.
Posmatrajući desnu stranu SLIKE 8B, jedinica za transformaciju 870 može da se podeli drugačije od jedinice predikcije 860.
Na primer, iako je jedinica predikcije u odnosu na jedinicu za kodiranje 854 dubine 1 odabrana kao oblik dobijen podelom visine jedinice za kodiranje 854 na pola, jedinica za transformaciju u odnosu na jedinicu za kodiranje 854 može da se odabere kao veličina koja je jednaka veličini jedinice za kodiranje 854. Na isti način, iako su jedinice predikcije u odnosu na jedinice za kodiranje 814 i 850 dubine 2 odabrane kao oblici dobijeni podelom visina jedinica za kodiranje 814 i 850 na pola, jedinice za transformaciju u odnosu na jedinice za kodiranje 814 i 850 mogu da se odaberu kao veličine koje su jednake veličinama jedinica za kodiranje 814 i 850.
Jedinica za transformaciju može da se odabere kao veličina koja je manja od veličine jedinice predikcije. Na primer, ukoliko je jedinica predikcije u odnosu na jedinicu za kodiranje 852 dubine 2 odabrana kao oblik dobijen podelom širine jedinice za kodiranje 852 na pola, jedinica za transformaciju može da se odabere kao oblik veličine koja je manja od veličine jedinice predikcije a koji je dobijen podelom visine i širine jedinice za kodiranje 852 na pola. Takođe, može da se postavi i najmanja jedinica za transformaciju veličine 2×2. Jedinica za transformaciju može da se postavi i bez obzira na veličinu jedinice za kodiranje, npr. veličine veće od veličine jedinice za kodiranje.
Procesi entropijskog kodiranja i dekodiranja koje izvodi entropijski koder 450 uređaja za kodiranje slike 400 prikazanog na SL. 4 i uređaj za entropijsko dekodiranje 520 uređaja za dekodiranje slike 500 prikazanog na SL.5 sada će biti detaljno opisani.
Kao što je već opisano u pogledu SLIKA 4 i 5, uređaj za kodiranje slike 400 i uređaj za dekodiranje slike 500 kodiraju maksimalnu jedinicu za kodiranje ili jedinice pod-kodova podeljene od i veličina manjih od veličine maksimalne jedinice za kodiranje. Veličina jedinice za transformaciju za izvođenje ortogonalne transformacije u procesu kodiranja može da se odabere za dobijanje najveće brzine kompresije bez obzira na jedinicu za kodiranje i jedinicu predikcije. Na primer, ukoliko trenutna jedinica za kodiranje ima veličinu 64×64, ortogonalna transformacija može da se izvede primenom jedinice za transformaciju veličine 32×32. Takođe, može da se postavi jedinca za transformaciju veličine veće od veličine jedinice za kodiranje. U konvencionalnom procesu kodiranja, npr. H.254, entropijski se kodiraju rezidualni podaci koji su transformisani i kvantizirani na osnovu jedinice za transformaciju relativno male veličine, npr. 4×4. Ipak, shodno realizaciji prikazanog pronalaska, s obzirom na to da jedinica za transformaciju koja treba da se entropijski kodira (u daljem tekstu pod nazivom „transformacioni blok“) može da bude relativno velike veličine od 16×16, 32×32, 64×64 ili 128×128 kao i 4×4 ili 8×8 pa se tako povećava i dužina niza, koji predstavlja broj neprekidnih koeficijenata koji imaju vrednost 0 između značajnih koeficijenata transformacije različitih od nule, potrebno je da se vrednost velikog niza pravilno kodira. Takođe, prema konvencionalnoj tehnologiji, kako bi se kodirale informacije koeficijenata u okviru transformacionog bloka, indikator poslednjeg značajnog koeficijenta (last_significant_coeff_flag) koji predstavlja sintaksni element koji pokazuje da li je svaki značajni koeficijent transformacije poslednji značajni koeficijent transformacije, entropijski se kodira zajedno sa mapom značajnosti koja pokazuje lokacije značajnih koeficijenata transformacije različitih od nule. Ipak, ukoliko se transformacijski blok entropijski kodira zajedno sa mapom značajnosti i indikatorom poslednjeg značajnog koeficijenta (last_significant_coeff_flag), onda treba da se odredi da li je svaki značajan koeficijent transformacije poslednji značajan koeficijent transformacije u procesu entropijskog dekodiranja. Tako se, prema konvencionalnoj tehnologiji, podaci koji pokazuju celokupne značajne koeficijente transformacije možda ne mogu lako i direktno razlikovati od primljenog toka bitova. Zbog toga, shodno realizacijama prikazanog pronalaska, postoji metod za efikasno entropijsko kodiranje i dekodiranje podataka o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije u transformacionom bloku velikog kapaciteta.
SL. 9 predstavlja dijagram toka metode entropijskog kodiranja koeficijenata transformacije, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
S obzirom na SL.9, u operaciji 910, entropijski koder 450 određuje lokaciju poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije među značajnim koeficijentima transformacije sa vrednostima različitim od nule u okviru transformacionog bloka određene veličine, prema određenom redosledu skeniranja. Detaljnije, ukoliko je unet transformacioni blok koji sadrži koeficijente transformacije dobijene izvođenjem procesa transformacije i kvantizacije, entropijski koder 450 određuje značajne koeficijente transformacije koji se nalaze u transformacionom bloku prema određenom redosledu skeniranja, npr. cik-cak redosled skeniranja, i određuje lokaciju poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije koji je poslednji skeniran.
U operaciji 920, entropijski koder 450 kodira podatke o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije primenom lokacije pravca horizontalne ose u transformacionom bloku. Ukoliko se poslednji značajan koeficijent transformacije nalazi na lokaciji x (gde je x ceo broj jednak ili veći od 0) u pravcu horizontalne ose, i na lokaciji y (gde je y ceo broj jednak ili veći od 0) u pravcu vertikalne ose, sa gornje leve pozicije transformacionog bloka, entropijski koder 450 kodira vrednosti x i y koje predstavljaju lokaciju poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije. Prema konvencionalnoj tehnologiji, kodira se indikator poslednjeg značajnog koeficijenta (last_significant_coeff_flag) koji pokazuje da li je svaki značajni koeficijent transformacije poslednji značajni koeficijent transformacije. Međutim, shodno realizaciji prikazanog pronalaska, kodiraju se samo podaci o koordinatama koji pokazuju lokaciju poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije u transformacionom bloku. Podaci o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije mogu da se kodiraju primenom metode binarno aritmetičkog adaptivnog kodiranja konteksta (CABAC) ili metode kodiranja promenljive dužine (VLC). U nastavku je opisan metod kodiranja informacija o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije primenom CABAC ili VLC metode.
Nakon kodiranja informacija o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije, entropijski koder 450 kodira informacije nivoa za svaki značajni koeficijent transformacije u okviru transformacionog bloka. Kao informacije nivoa, entropijski koder 450 kodira znakovnu i apsolutnu vrednost svakog značajnog koeficijenta transformacije.
SL. 10 predstavlja referentni dijagram za opis procesa entropijskog kodiranja koeficijenata transformacije, shodno realizacijama prikazanog pronalaska.
S obzirom na SL. 10, entropijski koder 450 skenira koeficijente transformacije u transformacionom bloku 1000 prema cik-cak redosledu skeniranja. Pretpostavlja se da sva prazna polja na SL.10 predstavljaju koeficijente transformacije sa vrednošću „0“. Na SL. 10, poslednji značajan koeficijent transformacije je koeficijent transformacije 1010 sa vrednošću „-1“. Kao što je prikazano na SL. 10, poslednji značajan koeficijent transformacije 1010 sa vrednošću „-1“ nalazi se na 5. poziciji u pravcu horizontalne ose i 5. poziciji u pravcu vertikalne ose, sa gornjeg levog koeficijenta transformacije. U skladu sa tim, entropijski koder 450 kodira vrednosti x=5 i y=5 kao informacije o lokaciji podataka o poslednjem značajnom koeficijentu transformacije 1010.
SL. 11 predstavlja blok dijagram uređaja za entropijsko kodiranje 1100, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
S obzirom na SL.11, uređaj za entropijsko kodiranje 1100 sadrži prekidač 1110, uređaj za binarno aritmetičko adaptivno kodiranje konteksta (CABAC) 1120 i uređaj za kodiranje promenljive dužine (VLC) 1130.
Kao što je već opisano u pogledu SLIKE 9, ukoliko je određena lokacija poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije, informcije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije kodiraju se primenom CABAC ili VLC metode. Prekidač 1110 kontroliše informacije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije, koje se kodiraju u jedinicama isečka, slike i grupe slika, za slanje do CABAC 1120 ili VLC 1130. Da li se informacije kodiraju primenom CABAC ili VLC metode može da se odredi i poređenjem R-D troškova dobijenih primenom CABAC ili VLC metode.
U nastavku je opisan metod kodiranja informacija o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije primenom CABAC metode.
SL. 12 predstavlja blok CABAC uređaja 1200, shodno realizaciji prikazanog pronalaska. S obzirom na SL. 12, CABAC uređaj 1200 uglavnom poseduje uređaj za binarizaciju 1210, uređaj za modelovanje konteksta 1220 i binarni aritmetički koder 1230. Takođe, binarni aritmetički koder 1230 poseduje motor za regularno kodiranje 1232 i motor za zaobilazno kodiranje 1234.
Uređaj za binarizaciju 1210 transformiše x lokaciju pravca horizontalne ose i y lokaciju pravca vertikalne ose u transformacionom bloku, što predstavlja lokaciju poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije, u binarne vrednosti i šalje nizove binova. Jedan bin predstavlja svaki bit niza binova. Metod binarizacije informacija o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije obuhvata razne metode binarizacije kao što su unarna binarizacija, skraćena unarna binarizacija, eksponencijalna Golomb binarizacija sastavljenog unarnog/k-th redosleda i binarizacija fiksne dužine. Na primer, na SL. 10, ukoliko je lokacija poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije predstavljena kao X=5 i Y=5, vrednosti X i Y mogu da se binarizuju u X=000001 i Y=000001 primenom skraćene unarne binarizacije.
Informacije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije koje su mapirane za binarne vrednosti uređajem za binarizaciju 1210, unose se u uređaj za modelovanje konteksta 1220. Uređaj za modelovanje konteksta 1220 određuje model verovatnoće potreban za kodiranje trenutnih ulaznih binova, tj. konteksta, na osnovu unetih vrednosti binova ili prethodno kodiranog sintaksnog elementa. Konkretno, shodno realizaciji prikazanog pronalaska, jedan od prethodno određenih konteksta može da se odabere prema lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije.
Motor regularnog kodiranja 1232 generiše tok bitova aritmetičkim kodiranjem unetih vrednosti binova na modelu verovatnoće određenom uređajem za modelovanje konteksta 1220.
Motor za zaobilazno kodiranje 1234 je motor za iznošenje unete vrednosti bez kompresovanja i podataka o kodovima kao što su podaci impulsne kodne modulacije (PCM).
SL. 13 predstavlja referentni dijagram za opis procesa biranja konteksta za kodirane informacije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
Uređaj za modelovanje konteksta 1220 bira jedan od više prethodno pripremljenih konteksta prema lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije. Više konteksta klasifikuju „0“ i „1“ binarnog signala u najverovatnije simbole (MPS) i najmanje verovatne simbole (LPS) prema lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije i postavljaju vrednosti verovatnoće za MPS i LPS. Prema potrebi može da se odredi koji simbol između „0“ i „1“ se postavlja kao MPS ili LPS i kako se postavljaju vrednosti verovatnoće za MPS i LPS. SL. 13 prikazuje kontekste odabrane prema lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije osim za gornju levu poziciju koja odgovara DC kada se koeficijenti transformacije u transformacionom bloku skeniraju prema cik-cak redosledu skeniranja. S obzirom na SL.13, uređaj za modelovanje konteksta 1220 sadrži tri konteksta sa indeksima 0, 1 i 2 u pogledu transformacionog bloka 4×4 i bira jedan od tri konteksta sa indeksima 0, 1 i 2 prema lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije među lokacijama u transformacionom bloku 4×4 osim za gornju levu poziciju. To znači da se kontekst sa indeksom 0 bira ako se poslednji značajan koeficijent transformacije nalazi na (1,0) u transformacionom bloku 4×4, kontekst sa indeksom 1 se bira ako se poslednji značajan koeficijent transformacije nalazi na (0,1), a kontekst sa indeksom 2 se bira ako se poslednji značajan koeficijent transformacije nalazi na (1,1). Na isti način, uređaj za modelovanje konteksta 1220 sadrži sedam konteksta sa indeksima od 0 do 6 u pogledu transformacionog bloka 8×8 i bira jedan od sedam konteksta sa indeksima od 0 do 6 prema lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije među lokacijama u transformacionom bloku 8×8 osim za gornju levu poziciju. Na sličan način, uređaj za modelovanje konteksta 1220 sadrži dvanaest konteksta sa indeksima od 0 do 11 u pogledu transformacionog bloka 16×16 i bira jedan od dvanaest konteksta sa indeksima od 0 do 11 prema lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije među lokacijama u transformacionom bloku 16×16 osim za gornju levu poziciju.
Motor za regularno kodiranje 1232 generiše tok bitova aritmetičkim kodiranjem unetih vrednosti binova koje predstavljaju lokaciju poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije na osnovu konteksta određenog uređajem za modelovanje konteksta 1220. Na primer, pretpostavlja se da lokacija pravca horizontalne ose poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije, tj. X, ima vrednost 3, i da uređaj za binarizaciju 1210 generiše niz binova „010“ binarizacijom vrednosti 3. Takođe se pretpostavlja da je, na osnovu konteksta odabranog uređajem za modelovanje konteksta 1220 prema lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije, MPS jednako „0“ sa vrednošću verovatnoće od 0.8 a LPS je „1“ sa vrednošću verovatnoće od 0.2. Motor za regularno kodiranje 1232 ažurira period [0,1] na period [0,0.8] tako što ga deli prema vrednosti verovatnoće od „0“ što je početni bin za formiranje niza binova „010“ i ažurira period [0,0.8] na novi period [0.64,0.8] prema vrednosti verovatnoće od „1“ što predstavlja naredni bin. Takođe, motor za regularno kodiranje 1232 ažurira period [0.64,0.8] na novi period [0.64,0.768] prema vrednosti verovatnoće od „0“ što predstavlja poslednji bin. Motor za regularno kodiranje 1232 šalje vrednost „11“ dobijenu isključivanjem početne cifre vrednosti „0.11“ što je binarni broj realnog broja 0.75 obuhvaćenog u periodu [0.64,0.768], kao kodna reč koja odgovara vrednosti 3 što predstavlja lokaciju pravca horizontalne ose za poslednji značajan koeficijent transformacije. Na isti način, motor za regularno kodiranje 1232 izvodi binarizaciju Y vrednosti koordinate što predstavlja lokaciju pravca vertikalne ose za poslednji značajan koeficijent transformacije i generiše tok bitova kodiranjem binarizirane Y vrednosti koordinate prema odabranom kontekstu.
Pored navedenih informacija o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije, CABAC 1120 prikazan na SL. 11 kodira indikator kodiranog bloka (coded_block_flag) što pokazuje da li u transformacionom bloku postoji poslednji značajan koeficijent transformacije sa vrednošću različitom od nule, a indikator značajnog koeficijenta (significant_coeff_flag) predstavlja lokaciju svakog značajnog koeficijenta transformacije u transformacionom bloku. Proces kodiranja indikatora kodiranog bloka (coded_block_flag) i indikatora značajnog koeficijenta (significant_coeff_flag) može da bude isti kao i konvencionalni proces kodiranja H.264. Na primer, s obzirom na SL. 14 koja prikazuje mapu značajnosti 1400 koja odgovara SL. 10, mapa značajnosti 1400 može da se predstavi postavljanjem indikatora značajnog koeficijenta (significant_coeff_flag[i]) kao 1 ako je koeficijent transformacije koji ima i-th redosled skeniranja značajan koeficijent transformacije i postavljanjem indikatora značajnog koeficijenta (significant_coeff_flag[i]) kao 0 ako je koeficijent transformacije koji ima i-th redosled skeniranja jednak 0. Mapa značajnosti 1400 može da se kodira primenom petnaest modela verovatnoće kao u H.264.
Nakon kodiranja informacija o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije, entropijski koder 450 kodira informacije nivoa za svaki značajni koeficijent transformacije u okviru transformacionog bloka.
SL. 15 predstavlja referentni dijagram za opis procesa vrednosti nivoa kodiranja za značajne koeficijente transformacije koji se nalaze u transformacionom bloku 1000 prikazanom na SLICI 10.
U odnosu na SLIKE 10 i 15, entropijski koder 450 skenira koeficijente transformacije prikazane na SL. 10 od gornjeg levog koeficijenta transformacije do poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije prema cik-cak redosledu skeniranja i dobija jednodimenzionalno složene koeficijente transformacije kao što je prikazano na SL.15.
Entropijski koder 450 kodira jednodimenzionalno složene koeficijente transformacije primenom niza koji predstavlja broj neprekidnih koeficijenata sa vrednošću 0 među značajnim koeficijentima transformacije i nivoa koji predstavlja vrednost svakog značajnog koeficijenta transformacije, kao u konvencionalnom H.264. Detaljnije, entropijski koder 450 određuje niz i nivo u redosledu suprotnom redosledu skeniranja, tj. u pravcu s desna nalevo po SL.15 i kodira niz i nivo primenom određene VLC tabele.
SL. 16 predstavlja dijagram koji prikazuje više VLC tabela VLC0 do VLC8 koje se primenjuju, shodno realizaciji prikazanog pronalaska. Entropijski koder 450 može da odabere jednu od VLC tabela VLC0 do VLC8 prema lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije i može da kodira niz i nivo primenom odabrane VLC tabele. Na primer, kao što je prikazano na SL.15, VLC se izvodi na nizovima 1530, 1540, 1550 i 1560 koji predstavljaju brojeve neprekidnih koeficijenata transformacije sa vrednošću 0 među značajnim koeficijentima transformacije od poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije 1510 sa vrednošću „-1“, primenom VLC tabele.
S obzirom na to da, shodno realizaciji prikazanog pronalaska, transformacioni blok može da ima veličinu jednaku ili veću od 16×16, vrednost niza može da se poveća. Na primer, ako VLC tabela pokriva vrednosti niza samo od 0 do 63 a vrednost niza je veća od 63, ta vrednost se možda neće kodirati primenom VLC tabele. U skladu sa tim, shodno realizaciji prikazanog pronalaska, uzimajući u obzir maksimalnu vrednost niza koja je moguća u VLC tabeli, ako transformacioni blok ima vrednost niza veću od maksimalne vrednosti niza, entropijski koder 450 kodira vrednosti niza jednake ili manje od maksimalne vrednosti niza a zatim kodira ostale vrednosti niza. Na primer, ako je maksimalna vrednost 63 a vrednost niza koja treba da se kodira je 70, vrednost niza 70 se deli na vrednosti niza 63 i 7 pa se vrednosti niza 63 i 7 zasebno kodiraju kao informacije niza.
Shodno drugoj realizaciji prikazanog pronalaska, lokacija (x, y) poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije takođe može da se kodira primenom VLC metode osim već navedene CABAC metode. Dakle, entropijski koder 450 može da izvede VLC na vrednosti x i y u pogledu VLC tabele koja je prethodno pripremljena prema vrednostima x i y.
SL. 17 predstavlja referentni dijagram za opis metode entropijskog kodiranja koeficijenata transformacije, shodno drugoj realizaciji prikazanog pronalaska.
Shodno trenutnoj realizaciji, entropijski koder 450 deli transformacioni blok na podblokove određene veličine i kodira informacije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije u pod-bloku koji sadrži poslednji značajan koeficijent transformacije, zajedno sa indeksom pod-bloka. Na SL. 17, pretpostavlja se da (Sa,b) predstavlja koeficijent transformacije u pod-bloku a sa indeksom skeniranja bth. S obzirom na SL. 17, ako se pretpostavi da je poslednji značajan koeficijent transformacije (S1,12) u pod-bloku 1 1771, entropijski koder 450 kodira (2,2) što predstavlja lokaciju poslednjeg značajnog koeficijenta (S1,12) u pod-bloku 1 1771 kao informacije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije u pod-bloku, zajedno sa određenim indeksom koji predstavlja pod-blok 11771.
Sa osvrtom na SL. 10, shodno realizaciji prikazanog pronalaska, koeficijenti transformacije se kodiraju primenom informacija o poslednjem značajnom koeficijentu transformacije 1010 u transformacionom bloku 1000 (u daljem tekstu pod nazivom „prvi poslednji značajan koeficijent transformacije“) i značajnog koeficijenta transformacije 1020 koji prethodi prvom poslednjem značajnom koeficijentu transformacije 1010 (u daljem tekstu pod nazivom „drugi poslednji značajan koeficijent transformacije“. Detaljnije, entropijski koder 450 kodira (3,4) što predstavlja lokaciju drugog poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije 1020 kao što je već opisano. Entropijski koder 450 zatim kodira vrednost niza između prvog i drugog poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije - 1010 i 1020. Kao što je opisano, ako je poznata lokacija drugog poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije 1020, lokacija prvog poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije 1010 može da se dobije dodavanjem vrednosti niza između prvog i drugog poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije 1010 i 1020 lokaciji drugog poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije 1020.
SLIKE 18A i 18B predstavljaju referentne dijagrame za opis metode entropijskog kodiranja koeficijenata transformacije, shodno drugoj realizaciji prikazanog pronalaska.
Entropijski koder 450 može da odabere pravac skeniranja koji odgovara jednom od cikcak redosleda skeniranja i inverznog cik-cak redosleda skeniranja prema tome kojim je redosledom prvo skeniran poslednji značajan koeficijent transformacije, odnosno, prema tome da li je poslednji značajan koeficijent transformacije blizu gornje leve ili donje desne pozicije transformacionog bloka i može da kodira informacije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije zajedno sa indeksom koji predstavlja odabrani pravac skeniranja. Na primer, kao što je prikazano na SL. 18A, ako referentni broj 1812 označava centralnu poziciju, poslednji značajan koeficijent transformacije 1811 se nalazi bliže gornjoj levoj poziciji. U tom slučaju, entropijski koder 450 može da kodira informacije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije 1811 zajedno sa indeksom (indeks skeniranja unapred) koji predstavlja pravac skeniranja sa gornje leve pozicije. Takođe, kao što je prikazano na SL.
18B, ako referentni broj 1822 označava centralnu poziciju a poslednji značajan koeficijent transformacije 1821 se nalazi bliže donjoj desnoj poziciji, entropijski koder 450 može da kodira informacije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije 1821 zajedno sa indeksom (indeks skeniranja unazad) koji predstavlja pravac skeniranja sa donje desne pozicije.
Shodno drugoj realizaciji prikazanog pronalaska, da bi se kodirala vrednost niza, može da se postavi određeni globalni niz i vrednost niza može da se predstavi primenom količnika i ostatka što se dobija kada se vrednost niza podeli globalnim nizom (sužavanje obima niza). Na primer, pretpostavlja se da je vrednost niza 78 a da globalni niz ima vrednost 16. U tom slučaju, kada se 78 podeli sa 16, količnik je 4 a ostatak je 14. Shodno tome, vrednost niza 78 može da se predstavi primenom vrednosti 16 koja predstavlja vrednost globalnog niza, 4 što predstavlja vrednost količnika i 14 što predstavlja vrednost ostatka. Entropijski koder 450 može da kodira informacije o globalnom nizu, količniku i ostatku primenom VLC ili CABAC metode. Ukoliko koder i dekoder prethodno postave isti globalni niz, informacije o tom globalnom nizu možda ne treba dodatno da se kodiraju.
Takođe, shodno drugoj realizaciji prikazanog pronalaska, entropijski koder 450 može da kodira informacije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije primenom različitih VLC tabela prema veličini transformacionog bloka koji sadrži poslednji značajan koeficijent transformacije.
SL. 19 predstavlja dijagram toka metode entropijskog dekodiranja koeficijenata transformacije, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
S obzirom na SL. 19, u operaciji 1910, entropijski dekoder 520 izvlači informacije o lokaciji pravca horizontalne ose i lokaciji pravca vertikalne ose poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije koji ima vrednost različitu od nule i nalazi se u transformacionom bloku iz primljenog toka bitova prema određenom redosledu skeniranja. Kao što je već opisano u pogledu SLIKE 9, ukoliko se poslednji značajan koeficijent transformacije nalazi na lokaciji x (gde je x ceo broj jednak ili veći od 0) u pravcu horizontalne ose, i na lokaciji y (gde je y ceo broj jednak ili veći od 0) u pravcu vertikalne ose, sa gornje leve pozicije transformacionog bloka, informacije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije sadrže vrednosti x i y.
U operaciji 1920, entropijski dekoder 520 određuje lokaciju poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije dekodiranjem informacija o lokaciji pravca horizontalne ose i lokaciji pravca vertikalne ose. Entropijski dekoder 520 dekodira informacije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije primenom binarnog aritmetičkog adaptivnog dekodiranja konteksta (CABAD) ili dekodiranja promenljive dužine (VLD) kao inverznog procesa procesu kodiranja koji izvodi entropijski koder 450 i određuje lokaciju poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije. Detaljnije, entropijski dekoder 520 može da izvede VLD na lokaciji pravca horizontalne ose i lokaciji pravca vertikalne ose poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije uz pozivanje na određenu VLC tabelu. Takođe, entropijski dekoder 520 može da odabere jedan od više konteksta prema lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije i može da izvede CABAD za informacije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije prema odabranom kontekstu.
U operaciji 1930, entropijski dekoder 520 dekodira informacije o nizu i nivou obuhvaćene tokom bitova primenom lokacije poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije. Ukoliko je dužina niza veća od određene granične vrednosti, entropijski dekoder 520 dekodira informacije o nizu za dužinu do granične vrednosti, a zatim dekodira informacije o nizu za dužinu veću od granične vrednosti. Kao što je već opisano u pogledu SLIKE 16, ako je granična vrednost podešena za kodiranje vrednosti niza do 63, vrednost niza 70 se deli na vrednosti niza 63 i 7 pa se zatim vrednosti niza 63 i 7 zasebno kodiraju. Entropijski dekoder 520 tako može da dekodira vrednost niza 70 zasebnim dekodiranjem pa zatim kombinovanjem vrednosti niza 63 i 7.
SL. 20 predstavlja blok dijagram uređaja za entropijsko dekodiranje 2000, shodno realizaciji prikazanog pronalaska.
S obzirom na SL. 20, uređaj za entropijsko dekodiranje 2000 poseduje prekidač 2010, CABAD 2020 i VLD 2030.
Prekidač 2010 šalje informacije o kodiranim koeficijentima transformacije do jednog od CABAD 2020 i VLD 2030 primenom informacija o režimu kodiranja koeficijenata transformacije, postavljenim u jedinicama isečka, slike ili grupe slika.
VLD 2030 može da izvede VLD na lokaciji pravca horizontalne ose i lokaciji pravca vertikalne ose poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije uz pozivanje na određenu VLC tabelu. Takođe, CABAD 2020 može da odabere jedan od više konteksta prema lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije i može da izvede CABAD za informacije o lokaciji poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije prema odabranom kontekstu.
Prikazani pronalazak takođe može da se primeni kao kod koji računar može da pročita na medijumu za snimanje koji može čitati računar. Medijum za snimanje koji može čitati računar predstavlja svaki uređaj za skladištenje podataka na kojem mogu da se čuvaju podaci koji kasnije mogu da se pročitaju preko računarskog sistema. Primeri medijuma za snimanje koji može čitati računar odnose se na memoriju samo za čitanje (ROM), radnu memoriju (RAM), CD-ROM, magnetne trake, diskete, optičke uređaje za skladištenje podataka itd. Medijum za snimanje koji može čitati računar takođe može da se distribuira preko umreženih računarskih sistema tako da se kod koji računar može da pročita čuva i koristi distribucijom.

Claims (1)

PATENTNI ZAHTEV
1. Postupak dekodiranja entropijskog koeficijenata transformacije, te postupak sadrži: pribavljanje, iz toka bitova, kodirani indikator bloka koji pokazuje da li u bloku transformacije postoji najmanje jedan značajni koeficijent transformacije čija vrednost nije nula;
kada indikator kodiranog bloka predstavlja postojanje najmanje jednog značajnog koeficijenta u bloku transformacije, izdvajanje (1910) informacija o lokaciji smera horizontalne ose i lokaciji smera vertikalne ose poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije čija vrednost nije nula i uključen je u blok transformacije, iz primljenog toka bitova gde poslednji značajni koeficijent transformacije ima indeks poslednjeg skeniranja shodno određenom redosledu skeniranja među koeficijentima transformacije;
određivanje (1920) lokacije poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije dekodiranjem informacija o lokaciji smera horizontalne ose i lokaciji smera vertikalne ose;
dekodiranje poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije na osnovu lokacije poslednjeg značajnog koeficijenta transformacije;
dekodiranje značajnog indikatora koeficijenta, uključenog u primljeni tok bitova, predstavljajući lokaciju drugog značajnog koeficijenta transformacije; i dekodiranje drugog značajnog koeficijenta transformacije korišćenjem značajnog indikatora koeficijenta;
naznačen time što informacije uključuju x vrednost koja odgovara lokaciji smera horizontalne ose i y vrednost koja odgovara lokaciji smera vertikalne ose.
RS20170865A 2010-07-09 2011-07-08 Postupak za entropijsko dekodiranje koeficijenata transformacije RS56253B1 (sr)

Applications Claiming Priority (2)

Application Number Priority Date Filing Date Title
US36284410P 2010-07-09 2010-07-09
PCT/KR2011/005034 WO2012005551A2 (ko) 2010-07-09 2011-07-08 변환 계수의 엔트로피 부호화/복호화 방법 및 장치

Publications (1)

Publication Number Publication Date
RS56253B1 true RS56253B1 (sr) 2017-11-30

Family

ID=45441682

Family Applications (5)

Application Number Title Priority Date Filing Date
RS20170864A RS56250B1 (sr) 2010-07-09 2011-07-08 Uređaj za entropijsko dekodiranje koeficijenta transformacije
RS20170865A RS56253B1 (sr) 2010-07-09 2011-07-08 Postupak za entropijsko dekodiranje koeficijenata transformacije
RS20170866A RS56254B1 (sr) 2010-07-09 2011-07-08 Uređaj za entropijsko dekodiranje koeficijenata transformacije
RS20171173A RS56577B1 (sr) 2010-07-09 2011-07-08 Postupak za entropijsko dekodiranje koeficijenata transformacije
RS20160751A RS55152B1 (sr) 2010-07-09 2011-07-08 Metod i uređaj za entropijsko kodiranje/dekodiranje koeficijenta transformacije

Family Applications Before (1)

Application Number Title Priority Date Filing Date
RS20170864A RS56250B1 (sr) 2010-07-09 2011-07-08 Uređaj za entropijsko dekodiranje koeficijenta transformacije

Family Applications After (3)

Application Number Title Priority Date Filing Date
RS20170866A RS56254B1 (sr) 2010-07-09 2011-07-08 Uređaj za entropijsko dekodiranje koeficijenata transformacije
RS20171173A RS56577B1 (sr) 2010-07-09 2011-07-08 Postupak za entropijsko dekodiranje koeficijenata transformacije
RS20160751A RS55152B1 (sr) 2010-07-09 2011-07-08 Metod i uređaj za entropijsko kodiranje/dekodiranje koeficijenta transformacije

Country Status (27)

Country Link
US (4) US9414063B2 (sr)
EP (6) EP3101900B1 (sr)
JP (4) JP5873084B2 (sr)
KR (8) KR101733794B1 (sr)
CN (5) CN105791845B (sr)
AU (5) AU2011274680B2 (sr)
BR (4) BR122020013778B1 (sr)
CA (2) CA2804939C (sr)
CY (5) CY1117981T1 (sr)
DK (5) DK2592832T3 (sr)
ES (5) ES2653160T3 (sr)
HR (5) HRP20161151T1 (sr)
HU (5) HUE035095T2 (sr)
LT (5) LT3101900T (sr)
MX (1) MX2013000344A (sr)
MY (5) MY184097A (sr)
NO (1) NO3104617T3 (sr)
PH (5) PH12013500062B1 (sr)
PL (5) PL3101900T3 (sr)
PT (5) PT2592832T (sr)
RS (5) RS56250B1 (sr)
RU (4) RU2530341C1 (sr)
SG (2) SG195591A1 (sr)
SI (5) SI3104616T1 (sr)
SM (1) SMT201600310B (sr)
WO (1) WO2012005551A2 (sr)
ZA (4) ZA201300699B (sr)

Families Citing this family (46)

* Cited by examiner, † Cited by third party
Publication number Priority date Publication date Assignee Title
WO1990002292A1 (en) 1988-08-24 1990-03-08 Transmedical Corporation Lamp handle cover system for surgical lamps
JP2011259205A (ja) * 2010-06-09 2011-12-22 Sony Corp 画像復号化装置と画像符号化装置およびその方法とプログラム
SI3104616T1 (sl) * 2010-07-09 2017-10-30 Samsung Electronics Co., Ltd. Naprava za entropijsko dekodiranje trasformnih koeficientov
US10091529B2 (en) * 2010-07-09 2018-10-02 Samsung Electronics Co., Ltd. Method and apparatus for entropy encoding/decoding a transform coefficient
CN105611297B (zh) * 2010-11-26 2018-09-07 日本电气株式会社 视频解码设备、视频解码方法
US9042440B2 (en) 2010-12-03 2015-05-26 Qualcomm Incorporated Coding the position of a last significant coefficient within a video block based on a scanning order for the block in video coding
US8976861B2 (en) * 2010-12-03 2015-03-10 Qualcomm Incorporated Separately coding the position of a last significant coefficient of a video block in video coding
US20120163456A1 (en) 2010-12-22 2012-06-28 Qualcomm Incorporated Using a most probable scanning order to efficiently code scanning order information for a video block in video coding
US10992958B2 (en) 2010-12-29 2021-04-27 Qualcomm Incorporated Video coding using mapped transforms and scanning modes
US10397577B2 (en) * 2011-03-08 2019-08-27 Velos Media, Llc Inverse scan order for significance map coding of transform coefficients in video coding
US9106913B2 (en) 2011-03-08 2015-08-11 Qualcomm Incorporated Coding of transform coefficients for video coding
US9565455B2 (en) 2011-06-28 2017-02-07 Samsung Electronics Co., Ltd. Method and apparatus for coding video and method and apparatus for decoding video accompanied with arithmetic coding
US9167253B2 (en) * 2011-06-28 2015-10-20 Qualcomm Incorporated Derivation of the position in scan order of the last significant transform coefficient in video coding
US9756360B2 (en) * 2011-07-19 2017-09-05 Qualcomm Incorporated Coefficient scanning in video coding
US9154792B2 (en) * 2011-11-08 2015-10-06 Qualcomm Incorporated Progressive coding of position of last significant coefficient
AU2012200319B2 (en) 2012-01-19 2015-11-26 Canon Kabushiki Kaisha Method, apparatus and system for encoding and decoding the significance map for residual coefficients of a transform unit
PL2805419T3 (pl) 2012-01-20 2017-10-31 Ge Video Compression Llc Kodowanie i dekodowanie współczynnika transformacji
KR102210228B1 (ko) 2012-01-20 2021-02-01 지이 비디오 컴프레션, 엘엘씨 병렬 처리, 전송 디멀티플렉서 및 비디오 비트스트림을 허용하는 코딩 개념
EP2810440A1 (en) * 2012-02-04 2014-12-10 General Instrument Corporation Devices and methods for context reduction in last significant coefficient position coding
KR20130116754A (ko) * 2012-04-16 2013-10-24 주식회사 팬택 엔트로피 부복호화 방법 및 이러한 방법을 사용하는 장치
DK2869563T3 (en) * 2012-07-02 2018-06-25 Samsung Electronics Co Ltd Process for entropy decoding video
EP2946553B1 (en) * 2013-01-16 2019-01-02 BlackBerry Limited Transform coefficient coding for context-adaptive binary entropy coding of video
CN104104958B (zh) * 2013-04-08 2017-08-25 联发科技(新加坡)私人有限公司 图像解码方法及其图像解码装置
US9215464B2 (en) * 2013-09-19 2015-12-15 Blackberry Limited Coding position data for the last non-zero transform coefficient in a coefficient group
KR102250088B1 (ko) * 2013-10-24 2021-05-10 삼성전자주식회사 비디오 스트림을 복호화하는 방법 및 장치
EP3293975A4 (en) * 2015-09-08 2018-10-10 Samsung Electronics Co., Ltd. Device and method for entropy encoding and decoding
EP3306930A4 (en) * 2015-09-10 2018-05-02 Samsung Electronics Co., Ltd. Encoding device, decoding device, and encoding and decoding method thereof
WO2017041271A1 (en) * 2015-09-10 2017-03-16 Mediatek Singapore Pte. Ltd. Efficient context modeling for coding a block of data
EP3270594A1 (en) * 2016-07-15 2018-01-17 Thomson Licensing Method and apparatus for advanced cabac context adaptation for last coefficient coding
WO2018030294A1 (ja) * 2016-08-10 2018-02-15 パナソニック インテレクチュアル プロパティ コーポレーション オブ アメリカ 符号化装置、復号装置、符号化方法及び復号方法
US10244261B2 (en) * 2017-01-26 2019-03-26 Google Llc Transform coefficient coding using level maps
RU2738317C1 (ru) 2017-04-13 2020-12-11 ЭлДжи ЭЛЕКТРОНИКС ИНК. Способ и устройство для энтропийного кодирования и декодирования видеосигнала
CN108881909A (zh) * 2017-05-09 2018-11-23 富士通株式会社 扫描顺序生成方法和扫描顺序生成设备
WO2019078693A1 (ko) * 2017-10-20 2019-04-25 에스케이텔레콤 주식회사 영상 부호화 또는 복호화하기 위한 장치 및 방법
CN109874012B (zh) * 2017-12-04 2020-09-11 北京金山云网络技术有限公司 一种视频编码方法、编码器、电子设备及介质
CN111788830B (zh) * 2017-12-13 2023-04-04 三星电子株式会社 视频解码方法及其装置以及视频编码方法及其装置
CN113316934B (zh) * 2019-01-25 2024-03-08 寰发股份有限公司 带有变换块级别约束的变换系数编码的方法和设备
WO2020185005A1 (ko) * 2019-03-12 2020-09-17 엘지전자 주식회사 변환에 기반한 영상 코딩 방법 및 그 장치
CN119342225A (zh) * 2019-06-10 2025-01-21 株式会社 Xris 用于对图像信号进行编码/解码方法及其装置
WO2020256482A1 (ko) 2019-06-19 2020-12-24 엘지전자 주식회사 변환에 기반한 영상 코딩 방법 및 그 장치
JP2021005867A (ja) * 2019-06-25 2021-01-14 日本放送協会 符号化装置、復号装置、及びプログラム
CN112449192B (zh) * 2019-08-27 2022-09-16 杭州海康威视数字技术股份有限公司 解码方法、编码方法及装置
CN114556932B (zh) * 2019-09-24 2023-05-23 北京达佳互联信息技术有限公司 用于视频编解码的无损编解码模式
AU2021454442A1 (en) * 2021-06-29 2023-12-21 Guangdong Oppo Mobile Telecommunications Corp., Ltd. Encoding and decoding method, bitstream, encoder, decoder, and computer storage medium
CN113489980B (zh) * 2021-08-13 2022-10-25 北京大学深圳研究生院 一种点云属性变换系数的熵编码和熵解码的方法及设备
WO2024222411A1 (en) * 2023-04-28 2024-10-31 Mediatek Inc. Entropy coding transform blocks

Family Cites Families (22)

* Cited by examiner, † Cited by third party
Publication number Priority date Publication date Assignee Title
JPH11331612A (ja) 1998-05-19 1999-11-30 Canon Inc 画像処理装置及び方法及び記憶媒体
JP2003153228A (ja) 2001-11-15 2003-05-23 Sony Corp 画像符号化装置及び画像復号化装置
JP4313757B2 (ja) * 2002-05-02 2009-08-12 フラウンホーファー−ゲゼルシャフト・ツール・フェルデルング・デル・アンゲヴァンテン・フォルシュング・アインゲトラーゲネル・フェライン 画像および/またはビデオ符号器と復号器における変換係数を符号化するための方法と装置および対応するコンピュータプログラムと対応するコンピュータによる読み出し可能な記憶媒体
US7379608B2 (en) * 2003-12-04 2008-05-27 Fraunhofer-Gesellschaft Zur Foerderung Der Angewandten Forschung, E.V. Arithmetic coding for transforming video and picture data units
JP2007043651A (ja) 2005-07-05 2007-02-15 Ntt Docomo Inc 動画像符号化装置、動画像符号化方法、動画像符号化プログラム、動画像復号装置、動画像復号方法及び動画像復号プログラム
US20080130989A1 (en) 2005-07-22 2008-06-05 Mitsubishi Electric Corporation Image encoder and image decoder, image encoding method and image decoding method, image encoding program and image decoding program, and computer readable recording medium recorded with image encoding program and computer readable recording medium recorded with image decoding program
US8599925B2 (en) 2005-08-12 2013-12-03 Microsoft Corporation Efficient coding and decoding of transform blocks
KR100772870B1 (ko) * 2005-12-12 2007-11-02 삼성전자주식회사 Fgs 계층의 블록에 포함되는 계수의 특성에 따라 비디오신호를 부호화하고 복호화하는 방법 및 장치
JP4379444B2 (ja) * 2006-07-26 2009-12-09 ソニー株式会社 復号化方法、復号化方法のプログラム、復号化方法のプログラムを記録した記録媒体、復号化装置
CN101321060B (zh) * 2007-06-07 2011-06-08 管海明 一种用于编码和译码数字消息的方法和系统
JP5261376B2 (ja) * 2007-09-21 2013-08-14 パナソニック株式会社 画像符号化装置および画像復号化装置
KR20090097013A (ko) * 2008-03-10 2009-09-15 삼성전자주식회사 영상 부호화장치 및 영상 복호화장치
KR101375668B1 (ko) * 2008-03-17 2014-03-18 삼성전자주식회사 변환 계수의 부호화, 복호화 방법 및 장치
KR20090129926A (ko) 2008-06-13 2009-12-17 삼성전자주식회사 영상 부호화 방법 및 그 장치, 영상 복호화 방법 및 그 장치
EP2154894A1 (en) 2008-08-15 2010-02-17 Thomson Licensing Video coding with coding of the locations of significant coefficients in a block of coefficients
US8406307B2 (en) * 2008-08-22 2013-03-26 Microsoft Corporation Entropy coding/decoding of hierarchically organized data
US7804428B2 (en) * 2008-11-10 2010-09-28 Apple Inc. System and method for compressing a stream of integer-valued data
KR101457894B1 (ko) * 2009-10-28 2014-11-05 삼성전자주식회사 영상 부호화 방법 및 장치, 복호화 방법 및 장치
SI3104616T1 (sl) * 2010-07-09 2017-10-30 Samsung Electronics Co., Ltd. Naprava za entropijsko dekodiranje trasformnih koeficientov
US9042440B2 (en) * 2010-12-03 2015-05-26 Qualcomm Incorporated Coding the position of a last significant coefficient within a video block based on a scanning order for the block in video coding
US8976861B2 (en) * 2010-12-03 2015-03-10 Qualcomm Incorporated Separately coding the position of a last significant coefficient of a video block in video coding
EP3229473B1 (en) * 2011-04-15 2020-11-25 BlackBerry Limited Methods and devices for coding and decoding the position of the last significant coefficient

Also Published As

Publication number Publication date
KR20220083648A (ko) 2022-06-20
US9414063B2 (en) 2016-08-09
CY1119264T1 (el) 2018-02-14
LT2592832T (lt) 2016-10-10
BR112013000558B1 (pt) 2023-01-24
CA2921710C (en) 2019-07-30
ZA201300699B (en) 2015-11-25
AU2016213718B2 (en) 2017-08-31
JP2016105623A (ja) 2016-06-09
AU2011274680B2 (en) 2015-06-11
EP3104616B1 (en) 2017-08-30
RS56254B1 (sr) 2017-11-30
ES2648061T3 (es) 2017-12-28
RU2530341C1 (ru) 2014-10-10
PT3104616T (pt) 2017-09-08
PT2592832T (pt) 2016-09-20
KR20210000297A (ko) 2021-01-04
AU2018282456B2 (en) 2019-11-07
LT3101901T (lt) 2017-09-25
EP3101901A1 (en) 2016-12-07
ES2653152T3 (es) 2018-02-06
EP3293976A1 (en) 2018-03-14
JP6140850B2 (ja) 2017-05-31
DK3101900T3 (en) 2017-09-18
WO2012005551A3 (ko) 2012-05-03
HRP20171317T1 (hr) 2017-11-17
EP2592832A4 (en) 2015-08-12
MY193092A (en) 2022-09-26
RS56250B1 (sr) 2017-11-30
SI3104616T1 (sl) 2017-10-30
ES2653160T3 (es) 2018-02-06
RU2656811C1 (ru) 2018-06-06
KR102517346B1 (ko) 2023-04-04
ZA201502806B (en) 2016-10-26
EP3104617A1 (en) 2016-12-14
SI3101901T1 (sl) 2017-10-30
AU2016213718A1 (en) 2016-08-25
EP2592832B1 (en) 2016-09-07
DK2592832T3 (da) 2016-09-26
CN103098469B (zh) 2016-06-08
JP2017175636A (ja) 2017-09-28
US20160330483A1 (en) 2016-11-10
US9743112B2 (en) 2017-08-22
EP3104616A1 (en) 2016-12-14
RS56577B1 (sr) 2018-02-28
HRP20171316T8 (hr) 2017-12-01
PH12015500944A1 (en) 2015-06-29
PT3104617T (pt) 2017-11-23
PT3101900T (pt) 2017-09-08
AU2011274680A1 (en) 2013-02-07
CY1119266T1 (el) 2018-02-14
EP3104617B1 (en) 2017-11-15
PH12015500943A1 (en) 2015-06-29
US20160330482A1 (en) 2016-11-10
AU2017261624B2 (en) 2018-09-27
RS55152B1 (sr) 2017-01-31
ZA201502807B (en) 2016-10-26
PL3101900T3 (pl) 2017-11-30
PH12015500942A1 (en) 2015-06-29
JP6356865B2 (ja) 2018-07-11
CN105847811A (zh) 2016-08-10
SG195591A1 (en) 2013-12-30
KR20210156250A (ko) 2021-12-24
JP2018174551A (ja) 2018-11-08
EP3101900B1 (en) 2017-08-30
HUE035095T2 (en) 2018-05-02
HRP20161151T1 (hr) 2016-11-18
CN105791846B (zh) 2019-01-04
KR20120005984A (ko) 2012-01-17
SI3104617T1 (sl) 2017-12-29
SG10201703211YA (en) 2017-06-29
RU2014133412A (ru) 2016-03-10
AU2015218476A1 (en) 2015-09-17
ZA201502810B (en) 2017-01-25
HUE030382T2 (en) 2017-05-29
CA2804939C (en) 2016-05-10
CN103098469A (zh) 2013-05-08
MY175536A (en) 2020-07-01
SMT201600310B (it) 2016-11-10
HRP20171318T1 (hr) 2017-10-20
CA2804939A1 (en) 2012-01-12
PL3104617T3 (pl) 2018-01-31
LT3104616T (lt) 2017-09-25
PL3101901T3 (pl) 2017-10-31
CN105791845A (zh) 2016-07-20
KR20170063459A (ko) 2017-06-08
KR20190062349A (ko) 2019-06-05
KR102118694B1 (ko) 2020-06-03
NO3104617T3 (sr) 2018-04-14
PH12015500944B1 (en) 2019-02-08
KR20230048271A (ko) 2023-04-11
CY1119267T1 (el) 2018-02-14
AU2018282456A1 (en) 2019-01-24
HUE036472T2 (hu) 2018-07-30
MY184224A (en) 2021-03-27
HUE035097T2 (en) 2018-05-02
PL2592832T3 (pl) 2016-12-30
BR112013000558A2 (pt) 2016-07-05
US20130114731A1 (en) 2013-05-09
HUE035084T2 (en) 2018-05-02
CY1119732T1 (el) 2018-06-27
KR101733794B1 (ko) 2017-05-10
CN105791846A (zh) 2016-07-20
KR101984826B1 (ko) 2019-09-03
BR122021004665B1 (pt) 2023-01-24
US20160330447A1 (en) 2016-11-10
JP2013537737A (ja) 2013-10-03
DK3101901T3 (en) 2017-09-18
WO2012005551A2 (ko) 2012-01-12
MX2013000344A (es) 2013-03-20
LT3104617T (lt) 2017-12-11
KR102196431B1 (ko) 2020-12-29
PH12015500945A1 (en) 2015-06-29
AU2017261624A1 (en) 2017-12-07
RU2614544C2 (ru) 2017-03-28
KR102592909B1 (ko) 2023-10-23
JP5873084B2 (ja) 2016-03-01
EP3293976B1 (en) 2021-09-01
ES2590705T3 (es) 2016-11-23
EP3101901B1 (en) 2017-08-30
DK3104616T3 (en) 2017-09-18
US10021420B2 (en) 2018-07-10
MY184097A (en) 2021-03-17
LT3101900T (lt) 2017-09-25
CA2921710A1 (en) 2012-01-12
PH12013500062A1 (en) 2013-03-11
EP2592832A2 (en) 2013-05-15
US10021421B2 (en) 2018-07-10
HRP20171316T1 (hr) 2017-10-20
JP6574025B2 (ja) 2019-09-11
PH12015500945B1 (en) 2015-06-29
ES2648315T3 (es) 2017-12-29
SI3101900T1 (sl) 2017-10-30
HRP20171771T1 (hr) 2017-12-29
CN105791845B (zh) 2019-01-04
CN105828077B (zh) 2019-03-15
PH12015500943B1 (en) 2015-06-29
CN105847811B (zh) 2019-06-07
PL3104616T3 (pl) 2017-10-31
MY184131A (en) 2021-03-19
PH12013500062B1 (en) 2018-11-21
BR122020013778B1 (pt) 2023-01-24
EP3101900A1 (en) 2016-12-07
CN105828077A (zh) 2016-08-03
PH12015500942B1 (en) 2015-06-29
KR20200064047A (ko) 2020-06-05
PT3101901T (pt) 2017-09-08
DK3104617T3 (da) 2017-11-27
CY1117981T1 (el) 2017-05-17
RU2686626C1 (ru) 2019-04-29
BR122020013774B1 (pt) 2023-01-24
AU2015218476B2 (en) 2016-05-19
SI2592832T1 (sl) 2016-10-28

Similar Documents

Publication Publication Date Title
KR102592909B1 (ko) 변환 계수의 엔트로피 부호화/복호화 방법 및 장치
RS56782B1 (sr) Metod i aparat za kodiranje i dekodiranje slike korišćenjem velike jedinice za transformaciju
US10091529B2 (en) Method and apparatus for entropy encoding/decoding a transform coefficient