Nizozemski Antili

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka.

Nizozemski Antili Antias Hulandes (holandski)
Zastava Grb
Položaj Nizozemskih Antila
Glavni grad		Willemstad
Službeni jezik		holandski, engleski, Papiamento
Državno uređenje
• Nizozemska prekomorska teritorija
Zakonodavstvo
Površina
• Ukupno		800 km2 (184.)
• Vode (%)		zanemarivo
Stanovništvo
• Ukupno		183,000 (185.)
• Gustoća		229/km2
Valuta		Gulden holanskih antila
Vremenska zona		UTC -4
Pozivni broj		+599
Internetska domena		.an

Nizozemski Antili bili su nizozemski prekomorski posjed u Karipskom moru. Obuhvataju pet naseljenih ostrva u dvije grupe s ukupno oko 960 km² i oko 200.000 stanovnika od kojih su 85 posto afričkog porijekla.

Pored turizma, glavni prihod ostrva potiče od niza banaka koje ovdje imaju svoje sjedište. Rasformirani su 10. oktobra 2010. godine. Po novom političkom poretku, Curaçao i Sveti Martin su autonomne zemlje unutar Kraljevine Nizozemske, zajedno sa Arubom. Ostrva Bonaire, Saba i St. Eustahije su "posebne općine" Nizozemske koje ne pripadaju niti jednoj provinciji.

Nizozemskim Antilima pripadaju sljedeća ostrva:

• Ostrva privjetrine :

• Curaçao
• Bonaire

• Ostrva zavjetrine :

• Saba
• Sveti Eustahije (ili, kako ga zove domaće stanovništvo, Statia)
• Sveti Martin (Samo južni dio. Sjeverni dio pripada francuskom prekomorskom teritoriju Gvadalupe

Nizozemski antili su 1954. dobili punu samostalnost u unutrašnjim pitanjima. Za pitanja vanjske politike kao i za odbranu, i dalje je nadležna Nizozemska.

Do 1986. je i ostrvo Aruba bilo dio područja nizozemskih antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio Nizozemske uz Nizozemsku i nizozemske antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam ABC-ostrva.

Na ostrvima je 1993. godine bio održan referendum na kojem se značajna većina stanovništva s pravom glasa izjasnila za ostanak u Kraljevini Nizozemskoj. Na Curaçau je 74% glasalo za ostanak, a i na drugim ostrvima rezultati su bili slični.

Naročito je vrijedan spomena međunarodni aerodrom princeze Julijane na Svetom Martinu. Njegov neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledalaca; prilaz aviona, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni.

Netherlands Antilles na Wikimedia Commonsu.

Commons ima datoteke na temu: Nizozemski Antili

WikiAtlas ima mape na temu: Nizozemski Antili

Uprava

• Službeni sajt Vlade Nizozemskim Antila
• Antillenhuis Arhivirano 16. 6. 2010. na Wayback Machine – Kabinet Nizozemskim Antila, Opunomoćeni Ministar U Nizozemskoj
• Centralna Banka Nizozemskih Antila

Opće informacije

• Nizozemski Antili na CIA World Factbook
• Netherlands Antilles iz UCB Libraries GovPubs

Historija

• (en)} (šp) Method of Securing the Ports and Populations of All the Coasts of the Indies