Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine | |
|---|---|
| IX saziv | |
 Logo Parlamenta Federacije BiH | |
| Vrsta | |
| Vrsta | Gornji dom |
| Ograničenje mandata | 2 godine (1996-2002) 4 godine (od 2002) |
| Historija | |
| Osnovano | 6. novembra 1996. |
| Prethodnik | Ustavnotvorna skupština FBiH |
| Početak saziva | 6. novembra 1996. |
| Vodstvo | |
| Predsjedavajući | Tomislav Martinović, HDZ BiH |
| Potpredsjedavajući | Nezim Alagić, NiP |
| Slađan Ilić, SDP BiH | |
| Struktura | |
| Broj zastupnika | 80 |
 | |
| Političke grupe | Klub Bošnjaka (23): SDA: 11 NIP: 3 NES: 2 SDP BiH: 1 DF: 1 PDA: 1 SBiH: 1 NS: 1 SDBiH: 1 NPI: 1
Klub Hrvata (23): HDZ BiH: 14 HDZ 1990: 3 SDP BiH: 1 NIP: 1 NES: 1 HNP: 1 ZNG: 1 BNS: 1
Klub Srba (23): SDP BiH: 7 SDA: 3 HDZ BiH: 3 DF: 3 SNSD: 2 NS: 1 LS: 1 NP: 1 SNS FBiH: 1 SNP FBiH: 1
Klub "Ostali" (11): SDP BiH: 4 DF: 4 NS: 2 SBiH: 1 |
| Izbori | |
| Posljednji opći izbori | 2. oktobar 2022. |
| Sljedeći opći izbori | 2026. |
| Mjesto zasjedanja | |
 | |
| Zgrada Parlamenta Federacije BiH Hamdije Kreševljakovića 3, Sarajevo, Bosna i Hercegovina | |
| Veb-sajt | |
| parlamentfbih.gov.ba | |
 |
|---|
| Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine |
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jest gornji dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine predstavničko tijelo konstitutivnih i ostalih naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedno sa donjim domom, tj. Predstavničkim domom, koji predstavlja sve državljane Federacije BiH, čini najviše zakonodavno tijelo entiteta, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
Struktura
[uredi | uredi izvor]Dom naroda se sastoji od 80 delegata, od kojih po 23 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 iz reda Ostalih. Prvobitno se sastojao od 65 delegata, da bi 1998. bilo 72 delegata, 2000. 81, te 2002. 53 delegata. Ustavnim promjenama 2006. o broju delegata, Dom naroda se do 2022. sastojao od 58 delegata, 17 iz reda konstitutivnih naroda i 7 iz reda ostalih.
Dana 2. oktobra 2022, na dan općih izbora, visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio je Bonske ovlasti i donio je izmjene Izbornog zakona BiH, te time je implementirao Presuda u predmetu Ljubić. Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela. Također, nakon tih izmjena broj delegata se povećao sa 58 na 80.[1]
Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih poslanika proporcionalno nacionalnom sastavu stanovništva. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu proporcionalan je broju stanovništva kantona. U Domu naroda mora biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan Ostali, iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u skupštini. Delegate biraju poslanici iz reda tog konstitutivnog naroda sukladno izbornim rezultatima tog kantona. Također, funkciju delegata ne može vršiti nijedan poslanik u Predstavničkog doma, kao ni vijećnik općinskog ili gradskog vijeća. Dom naroda saziva se prvi put najkasnije 20 dana nakon izbora kantonalnih skupština.[2]
Predsjedavajući
[uredi | uredi izvor]Dom naroda ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća. Predsjedavajući i potpredsjedavajući ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih i biraju se poslije izvrešene verifikacije mandata. Prijedlog za izbor predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća podnose klubovi predstavnika naroda. Također, njima u radu pomažu savjetnici, kao dužnosnici i eksperti za određene oblasti. Predsjedavajući predstavlja Dom naroda i saziva i predsjedava sjednicom doma.[3]
Klubovi naroda
[uredi | uredi izvor]U Domu naroda su postoje četiri kluba predstavnika: Klub predstavnika bošnjačkog naroda, Klub predstavnika hrvatskog naroda, Klub predstavnika srpskog naroda i Klub predstavnika "Ostalih". Klubovi naroda osnivaju se kao oblik djelovanja delegata u domu, posebno u pripremama sjednica doma, utvrđivanju prijedloga dnevnog reda sjednica i rješavanju sporova u postupku donošenja akata Parlamenta Federacije i Doma naroda. Klubovi naroda imaju predsjednika, a mogu imati i zamjenika predsjednika koji rukovode klubovima i usklađuju njihov rad. U radu sjednica klubova naroda učestvuju članovi Vlade Federacije na poziv predsjednika kluba.[4]
Kolegij
[uredi | uredi izvor]Dom naroda ima Kolegij koji se sastoji od: predsjedavajućeg, sekretara, dva potpredsjedavajuća, predsjednika Kluba bošnjačkih delegata, predsjednika Kluba hrvatskih i predsjednika Kluba srpskih delegata.[2]
Kolegij Doma naroda:[2]
- koordinira aktivnosti u pripremama sjednica doma i utvrđivanju dnevnih redova na tim sjednicama,
- brine se o ostvarivanju prava i dužnosti delegata i vršenja njihove funkcije,
- brine se o ostvarivanju suradnje sa Predstavničkim domom,
- brine se o ostvarivanju prava i dužnosti doma prema predsjedniku i dopredsjednicima Federacije i Vladi Federacije,
- razmatra pitanja ostvarivanja odnosa i suradnje sa skupštinama kantona, grada i općine,
- brine se o ostvarivanju prava i dužnosti doma prema sudovima Federacije,
- brine se o ostvarivanju međuparlamentarne suradnje entiteta i države BiH i organa Brčko distrikta,
- razmatra pitanja parlamentarne procedure i primjene Poslovnika o radu doma,
- razmatra inicijative i prijedloge upućene domu,
- utvrđuje nacrt i prijedlog poslovnika i program rada doma i brine se o njegovoj provedbi.
Trenutni sastav
[uredi | uredi izvor]| Kanton | Bošnjaci | Hrvati | Srbi | Ostali | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
 Unsko-sanski kanton
|
3 | 1 | 3 | 1 | 8 |
 Posavski kanton
|
1 | 1 | 1 | 1 | 4 |
 Tuzlanski kanton
|
5 | 1 | 3 | 1 | 10 |
 Zeničko-dobojski kanton
|
4 | 2 | 2 | 1 | 9 |
 Bosansko-podrinjski kanton Goražde
|
1 | 1 | 1 | 1 | 4 |
 Srednjobosanski kanton
|
2 | 4 | 1 | 1 | 8 |
 Hercegovačko-neretvanski kanton
|
1 | 5 | 2 | 1 | 9 |
 Zapadnohercegovački kanton
|
1 | 4 | 1 | 1 | 7 |
 Kanton Sarajevo
|
4 | 1 | 5 | 2 | 12 |
| Kanton 10
|
1 | 3 | 4 | 1 | 9 |
| Ukupno | 23 | 23 | 23 | 11 | 80 |
Radna tijela
[uredi | uredi izvor]Za razmatranje pitanja iz nadležnosti domova, za razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih općih akata i za pripremanje i obavljanje drugih poslova osnivaju se stalna, povremena, posebna i zajednička radna tijela domova.[5]
Stalna i privremena radna tijela
[uredi | uredi izvor]Radna tijela Predstavničkog doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Predstavnički dom o pitanjima iz svog djelokruga koji se utvrđuje Poslovnikom. Stalna radna tijela osnivaju se prema odredbama Poslovnika o radu doma, a Posebnom odlukom mogu se osnivati i povremena radna tijela za izvršavanje određenih poslova.[2]
Radno tijelo ima predsjednika i zamjenika predsjednika, koji se biraju iz sastava članova radnog tijela s tim da ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. U radno tijelo mogu se birati samo delegati iz Doma naroda. Izuzetno, za članove Ustavne komisije, Zakonodavno-pravne komisije i Komisije za jezička pitanja mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, znanstvenih, kulturnih i javnih djelatnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnog broja članova komisija.[2]
Broj članova radnih tijela određuje se prilikom izbora članova radnog tijela, s tim da komisije ne mogu imati više od sedam, a odbori više od devet članova. U radna tijela doma bira se isti broj Bošnjaka, Hrvata i Srba i odgovarajući broj Ostalih iz Doma naroda. Radno tijelo čine delegati iz svih klubova naroda, s tim da jedan delegat može biti član u najviše dva radna tijela.[2]
Zajednička i posebna radna tijela
[uredi | uredi izvor]Osim stalnih i privremenih radnih tijela, također postoje zajednička i posebna radna tijela oba doma. Zajednička radna tijela čine: Zajednička komisija z usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona i Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju, dok posebna radna tijela čine: Nezavisni odbor, Odbor za žalbe građana i VIjeće nacionalnih manjina Federacije BiH.[2]
Također, postoji i Klub parlamentarki Doma naroda, koje čine žene-delegatkinje iz Doma naroda.[2]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]- Politika Federacije Bosne i Hercegovine
- Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
- Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
- Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
- Narodna skupština Republike Srpske
- Skupština Brčko distrikta
- Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine
- Zakonodavna tijela BiH kroz historiju:
- Bosanski stanak (1354–1463)
- Bosanski sabor (1878–1918)
- ZAVNOBiH (1943–1945)
- Narodna skupština BiH (1945–1963)
- Skupština SR BiH (1963–1992)
- Skupština Republike BiH (1992–1996)
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Mjere za poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH". Office of the High Representative (jezik: hrvatski). 2. 10. 2022. Pristupljeno 2. 10. 2022.
- ^ a b c d e f g h "Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine" (PDF). parlamentfbih.gov.ba. Sarajevo: Parlament Federacije BiH. 27. 10. 2016. Pristupljeno 6. 4. 2024.
- ^ "Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine" (PDF). parlamentfbih.gov.ba. Sarajevo: Parlament Federacije BiH. 27. 10. 2016. Pristupljeno 6. 4. 2024.
- ^ "Klubovi izaslanika u Domu naroda". Arhivirano s originala, 23. 7. 2013. Pristupljeno 12. 1. 2013.
- ^ "Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine" (PDF). parlamentfbih.gov.ba. Sarajevo: Parlament Federacije BiH. 27. 10. 2016. Pristupljeno 6. 4. 2024.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
