Krapinsko-zagorska županija

 

Krapinsko-zagorska županija je podijeljena na 7 gradova i 25 općina.

• Gradovi:
  • Grad Donja Stubica
  • Grad Klanjec
  • Grad Krapina (sjedište županije)
  • Grad Oroslavje
  • Grad Pregrada
  • Grad Zabok
  • Grad Zlatar.
• Općine:
  • Općina Bedekovčina
  • Općina Budinščina
  • Općina Desinić
  • Općina Đurmanec
  • Općina Gornja Stubica
  • Općina Hrašćina
  • Općina Hum na Sutli
  • Općina Jesenje
  • Općina Konjščina
  • Općina Kraljevec na Sutli
  • Općina Krapinske Toplice
  • Općina Kumrovec
  • Općina Lobor
  • Općina Mače
  • Općina Marija Bistrica
  • Općina Mihovljan
  • Općina Novi Golubovec
  • Općina Petrovsko
  • Općina Radoboj
  • Općina Stubičke Toplice
  • Općina Sveti Križ Začretje
  • Općina Tuhelj
  • Općina Veliko Trgovišće
  • Općina Zagorska Sela
  • Općina Zlatar-Bistrica

Prema popisu stanovništva 2021. godine na području Krapinsko-zagorske županije živjelo je 120.702 stanovnika, što iznosi 3,1% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Etnički sastav je bio sljedeči: Hrvati 97.9 %, Slovenci 0.3 %, Srbi 0.1 % i drugi.

Na području Krapinsko-zagorske županije prevladavaju naselja seoskih obilježja. Naselja koja su proglašena gradovima predstavljaju područja prijelaznog urbano-seoskog karaktera.

Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna s Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje.

Županija Krapinsko-zagorska graniči :

• na sjeveru s Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom
• na zapadu s Republikom Slovenijom
• na jugu s gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom
• na istoku sa Zagrebačkom i Varaždinskom županijom.

Površinom je jedna od manjih županija (1224,22 km²), ali je gustoćom stanovnika od 116 st./km² iznad hrvatskog prosjeka (78 st./km²) te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje zemlje.

Kroz županiju prolazi autocesta A2 Zagreb–Macelj, dio europske ceste E59 koja povezuje Hrvatsku sa zemljama srednje Europe.

Na području Krapininsko-zagorske županije vlada kontinentalno-humidni tip klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta i dosta kišovite i hladne zime.

• Temperatura zraka

Najveće temperature koje prelaze 30 °C zabilježene su u lipnju, srpnju i kolovozu. Minimalne godišnje temperature niže od 10 °C zabilježene su u siječnju (–20,5 °C), veljači (–22 °C), ožujku (–15,5 °C) i prosincu (–17,2 °C). Samo tri mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz) nemaju negativnih temperatura. Ledenih dana u godini ima pretežno u mjesecu siječnju, veljači i prosincu.

• Padaline

Krapinsko-zagorska županija je područje kontinentalnog oborinskog režima s čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i srpnju tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u studenom dok je najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku.

• Magla

Magla se pojavljuje tijekom cijele godine i u ljetnoj sezoni u jutarnjim i večernjim razdobljima dana, u zimskom razdoblju tijekom cijelog dana. Najveći broj dana s maglom imaju rujan, listopad, studeni i prosinac. Godišnje je ukupno 56 dana s maglom (15,3% godine sa smanjenom vidljivošću).

• Vjetar

U Zagorju se strujanje vjetrova modificira pod utjecajem reljefa. Najučestaliji su zapadni vjetrovi sa 45% trajanjem tijekom godine. Na drugom mjestu su istočni vjetrovi sa 29% trajanja, dok je vremensko razdoblje bez vjetra oko 6% godišnjeg vremena. Maksimalne jačine vjetra kreću se od 6–9 Bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne jeseni do početka proljeća.

Dani Ksavera Šandora Gjalskog - http://www.danigjalskog.com/

 

Krapinsko-zagorska županija na Wikimedijinoj ostavi

• Službena stranica županije Arhivirano 2006-02-06 na Wayback Machine-u
• http://www.zagorje.hr/