{"id":726,"date":"2021-08-26T23:46:40","date_gmt":"2021-08-26T22:46:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.auzp.me\/?page_id=726"},"modified":"2026-05-15T11:20:54","modified_gmt":"2026-05-15T10:20:54","slug":"gorica","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.auzp.me\/gorica\/","title":{"rendered":"Gorica"},"content":{"rendered":"<div class=\"wpb-content-wrapper\"><p>[vc_row][vc_column][vc_gallery type=&#8221;flexslider_slide&#8221; interval=&#8221;3&#8243; images=&#8221;3699,3700,3701,3702,3703,3704,3705,3706,3707&#8243; img_size=&#8221;large&#8221; el_class=&#8221;head-slider&#8221;]<div class=\"row\"><div class=\"col-md-8 col-md-offset-2 col-xs-12\"><div class=\"section-title  text-center\"><h2 data-bigletter=\"S\">Spomenik prirode park \u0161uma Gorica<\/h2><\/div><\/div><\/div>[vc_separator color=&#8221;custom&#8221; border_width=&#8221;7&#8243; el_width=&#8221;20&#8243; accent_color=&#8221;#bababa&#8221; el_class=&#8221;seperatorCustom&#8221;][vc_separator color=&#8221;custom&#8221; border_width=&#8221;7&#8243; el_width=&#8221;20&#8243; accent_color=&#8221;#bababa&#8221; el_class=&#8221;seperatorCustom&#8221;][vc_raw_html]JTNDaHIlM0U=[\/vc_raw_html][vc_row_inner][vc_column_inner][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1631967724565{margin: 0px !important;}&#8221;][vc_column css=&#8221;.vc_custom_1631979892849{margin-top: 20px !important;}&#8221;][vc_row_inner][vc_column_inner][vc_column_text css_animation=&#8221;none&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1705699450247{padding-top: 10px !important;padding-right: 10px !important;padding-bottom: 10px !important;padding-left: 10px !important;background-color: #72c4bb !important;border-radius: 5px !important;}&#8221; el_class=&#8221;parentToChildWhite&#8221;]<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span data-contrast=\"auto\">POVR\u0160INA 105 ha<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335559739&quot;:200,&quot;335559740&quot;:276}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span data-contrast=\"auto\">GODINA ZA\u0160TITE 2022<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335559739&quot;:200,&quot;335559740&quot;:276}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span data-contrast=\"auto\">GRANICE PARKA<\/span><\/p>\n<p>[\/vc_column_text][vc_separator][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_column_text css_animation=&#8221;none&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1705699623758{padding-top: 10px !important;padding-right: 10px !important;padding-bottom: 10px !important;padding-left: 10px !important;}&#8221;]<\/p>\n<ul class=\"files-list\" style=\"text-align: center;\">\n<li><a href=\"https:\/\/www.auzp.me\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/Odluka-o-proglasenju-Spomenika-prirode-Park-suma-Gorica.pdf\">Odluka o progla\u0161enju Spomenika prirode \u201cPark-\u0161uma-Gorica\u201d<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.auzp.me\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Studija-zastite-Gorica-jul-2021.pdf\">Studija za\u0161tite za Park \u0161umu Gorica &#8211; Predlog<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>[\/vc_column_text][vc_empty_space height=&#8221;50px&#8221;][vc_row_inner equal_height=&#8221;yes&#8221;][vc_column_inner width=&#8221;1\/2&#8243;][vc_single_image image=&#8221;3719&#8243; img_size=&#8221;large&#8221; alignment=&#8221;center&#8221; onclick=&#8221;custom_link&#8221; img_link_target=&#8221;_blank&#8221; link=&#8221;https:\/\/www.auzp.me\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gorica-ortofoto-sa-zone-zastite.pdf&#8221;][\/vc_column_inner][vc_column_inner width=&#8221;1\/2&#8243;][vc_column_text]<span style=\"color: #999999;\">Park \u0161uma Gorica nalazi se u samom centru Glavnog grada i omiljeno je mjesto Podgori\u010dana za rekreaciju, \u0161etnju, biciklizam i u\u017eivanje u prirodi.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #999999;\">To je kra\u0161ko-travnato uzvi\u0161enje, hidrolo\u0161ki je suvo bez prisustva izvora, po\u0161umljeno u drugoj polovini XX vijeka.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #999999;\">Na Gorici dominantne su \u0161ume alepskog bora i \u010dempresa, kao i u manjoj mjeri makedonskog hrasta, jasena i bora pinjola. Ove \u0161ume predstavljaju tkz. plu\u0107a grada i glavni\u00a0 su potencijal\u00a0 koji\u00a0 doprinosi\u00a0 pobolj\u0161anju\u00a0 uslova\u00a0 \u017eivota\u00a0 u\u00a0 gradu. Estetska vrijednost Gorice se oslikava kroz ljepotu pejza\u017ea, panoramskih vizura, bogatstvu mirisa i boja. Sve ove funkcije su vi\u0161estruko korisne imaju\u0107i u vidu blizinu grada.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #999999;\">Gorica predstavlja stani\u0161te za brojne biljne i \u017eivotinjske vrste, naro\u010dito endemi\u010dne vrste, te se kao takva izdvaja kao poseban prostor za za\u0161titu.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #999999;\">Prepoznaju\u0107i veliki zna\u010daj ovog prostora, kako u pogledu za\u0161tite biljnih i \u017eivotinjskih vrsta, tako i u pogledu brojnih pritisaka koje u zadnjem periodu prijete da ugroze ovaj prostor\u00a0 Skup\u0161tina Glavnog grada je 22.juna 2022.god. donijela Odluku o progla\u0161enju Gorice za\u0161ti\u0107enim podru\u010djem.<\/span>[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1631967724565{margin: 0px !important;}&#8221;][vc_column css=&#8221;.vc_custom_1631979926600{margin-top: 30px !important;}&#8221;][vc_row_inner el_id=&#8221;floraIFaunaGorica&#8221;][vc_column_inner][vc_column_text]<\/p>\n<h3 style=\"text-align: center;\"><span style=\"color: #999999;\">FLORA I FAUNA<\/span><\/h3>\n<p>[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner css=&#8221;.vc_custom_1631979937532{margin-top: 20px !important;}&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h4>FLORA<\/h4>\n<p>[\/vc_column_text][vc_separator align=&#8221;align_left&#8221; border_width=&#8221;4&#8243; el_width=&#8221;20&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1631968703145{margin-top: 15px !important;margin-bottom: 15px !important;}&#8221;][vc_column_text]Biljni svijet Gorice vrlo je bogat, raznolik i zanimljiv.<\/p>\n<p>Sigurno niste znali da Brdo Goricu nastanjuje preko 400 vrsta vaskularnih biljaka, od \u010dega se skoro 14 nalazi na listi zakonom za\u0161ti\u0107enih, a 8 vrsta je na listi od me\u0111unarodnog zna\u010daja.[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][\/vc_column][\/vc_row][vc_row gap=&#8221;10&#8243; content_placement=&#8221;top&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1635420792354{margin-top: 30px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;}&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/5&#8243;][vc_single_image image=&#8221;473&#8243; img_size=&#8221;large&#8221; alignment=&#8221;center&#8221; style=&#8221;vc_box_rounded&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/5&#8243;][vc_single_image image=&#8221;2319&#8243; img_size=&#8221;large&#8221; alignment=&#8221;center&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/5&#8243;][vc_single_image image=&#8221;2320&#8243; img_size=&#8221;large&#8221; alignment=&#8221;center&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/5&#8243;][vc_single_image image=&#8221;2317&#8243; img_size=&#8221;large&#8221; alignment=&#8221;center&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/5&#8243;][vc_single_image image=&#8221;2318&#8243; img_size=&#8221;large&#8221; alignment=&#8221;center&#8221;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row content_placement=&#8221;top&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1634981920555{margin-top: 10px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;}&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1633034453876{padding-top: 20px !important;padding-right: 20px !important;padding-bottom: 20px !important;padding-left: 20px !important;}&#8221;]Od za\u0161ti\u0107enih vrsta mogu se na\u0107i <em>orhideje ili ka\u0107un koje \u017e<\/em>ive na razli\u010ditim stani\u0161tima pa njihovi neobi\u010dni cvjeti\u0107i od prolje\u0107a do kraja ljeta ukra\u0161avaju livade i rubove \u0161uma, a mo\u017eemo ih na\u0107i i u dubokom \u0161umskom hladu. Njihovi cvjetovi oblikom, bojom, mirisom i drugim osobinama opona\u0161aju izgled pojedinih insekata. Orhideje su izrazito prilago\u0111ene opra\u0161ivanju insektima, a posebno su u tome uspje\u0161ne vrste roda <em>Ophrys ili kokice<\/em>. Na prostoru Gorice mogu se na\u0107i vrste: p\u010delica &#8211; <em>Ophrys scolopax subsp. cornuta, <\/em>mirisni ka\u0107unak<em> &#8211; Orchis morio i <\/em>crveni ka\u0107unak<em> &#8211; O. papilionacea.<\/em>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1634981939538{margin-top: 10px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 30px !important;margin-left: 10px !important;}&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1631980971688{margin-top: 25px !important;}&#8221;]<span style=\"color: #999999;\">Livade i \u0161ume Gorice krase i veoma su zna\u010dajne biljke: asphodelus, lemprika, grahorica, politovac, mlje\u010dika, coronila, divlja ru\u017ea, ljuti\u0107, divlja ljubi\u010dica, ciklame, visibabe i mnoge druge.<\/span>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1631981944116{margin-top: 30px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 30px !important;margin-left: 10px !important;}&#8221;][vc_column css=&#8221;.vc_custom_1631981935517{background-color: #95d80b !important;border-radius: 5px !important;}&#8221;][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1705655656684{padding-top: 30px !important;padding-right: 30px !important;padding-bottom: 30px !important;padding-left: 30px !important;}&#8221; el_class=&#8221;parentToChildWhite&#8221;]Na Gorici je prisutno i 40 vrsta koje su endemi na Balkanu, izdvajaju se: Asperula scutellaris, Campanula austroadriatica, Chaerophyllum coloratum, Crocus dalmaticus, Genista sericea, Micromeria parviflora, Rhamnus orbiculatus, Romulea linaresii subsp. graeca, Sideritis romana subsp. puprupea, Seseli tommasini, Sternbergia colchiciflora subsp. dalmatica, Trifolium dalmaticum, Vincetoxicum huteri.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1632380572106{margin-top: 0px !important;margin-right: 0px !important;margin-bottom: 5px !important;margin-left: 0px !important;}&#8221;][vc_column][vc_column_text]<\/p>\n<h6><\/h6>\n<h6><\/h6>\n<h6><span style=\"color: #999999;\"><strong>\u0160UMA\u00a0<\/strong><\/span><\/h6>\n<p><span style=\"color: #999999;\">Ono \u0161to Goricu \u010dini \u2018\u2019plu\u0107ima grada\u2019\u2019 jesu njene \u0161ume. Njihova funkcija je veoma va\u017ena, osloba\u0111aju kiseonik, apsorbuju gasove, \u0161tetne \u010destice, filtriraju vodu, spre\u010davaju klizi\u0161ta i eroziju zemlji\u0161ta, smanjuju buku, ubla\u017eavaju klimatske promjene, stani\u0161te je za mnoge biljne i \u017eivotinjske vrste, smiruje ti\u0161inom i odvojeno\u0161\u0107u ambijenta.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #999999;\">Na Gorici dominantne su \u0161ume alepskog bora &#8211; <em>Pinus halepensis<\/em> i \u010dempresa <em>Cupressus sempervirens<\/em> koje su vje\u0161ta\u010dkog porijekla i nastale su u periodu nakon 50-tih godina pro\u0161log vijeka. Pored bora i \u010dempresa zna\u010dajno je prisustvo makedonskog hrasta &#8211; <em>Quercus trojana.<\/em> Na samom vrhu brda nalazi se <em>bor pinjola<\/em> \u010dija stabla imaju veliku dendrolo\u0161ku vrijednost i predstavljaju reprezentativne primjerke, jedinstvene na podru\u010dju Glavnog grada.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #999999;\">Od drvenastih i \u017ebunastih vrsta mo\u017eete na\u0107i bijeli grab, ko\u0161\u0107elu, jasen, kedar, murvu, japansku kalinu, kleku, blju\u0161t, maslinu, \u0161ipak, smokve, d\u017eanju, jorgovan i mnoge druge<\/span>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1631967830917{margin: 0px !important;}&#8221;][vc_column][vc_column_text]<\/p>\n<h6>DA LI STE ZNALI ?<\/h6>\n<p>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row content_placement=&#8221;middle&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1634129853204{margin-top: 10px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;background-color: #95d80b !important;border-radius: 5px !important;}&#8221;][vc_column width=&#8221;2\/5&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1634129930256{background-color: #95d80b !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;2071&#8243; img_size=&#8221;medium&#8221; alignment=&#8221;center&#8221; style=&#8221;vc_box_rounded&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1633034148910{padding-top: 10px !important;padding-bottom: 10px !important;}&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;3\/5&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1634129924599{background-color: #95d80b !important;}&#8221;][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1705655636953{margin-top: 0px !important;margin-right: 0px !important;margin-bottom: 0px !important;margin-left: 0px !important;padding-top: 30px !important;padding-right: 30px !important;padding-bottom: 30px !important;padding-left: 30px !important;}&#8221; el_class=&#8221;parentToChildWhite&#8221;]Drvo u toku 24h proizvede mnogo vi\u0161e kiseonika nego \u0161to je njemu samom neophodno za funkcionisanje? Mo\u017eemo re\u0107i da drvo za sebe zadr\u017eava samo tre\u0107inu proizvedenog kiseonika, dok preostalu koli\u010dinu osloba\u0111a.<\/p>\n<p>Prosje\u010dan \u010dovjek udahne oko 9,5 t vazduha godi\u0161nje, od \u010dega je samo 23% kiseonik. Prema istra\u017eivanjima, da bi se proizveo kiseonik za jednu osobu, potrebno je 7 ili 8 stabala drve\u0107a.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1631967846319{margin: 0px !important;}&#8221;][vc_column][vc_column_text]<\/p>\n<h6><\/h6>\n<h6><\/h6>\n<h6><strong>CARSTVO GLJIVA<\/strong><\/h6>\n<p>Gljive su do nedavno bile nedovoljno istra\u017eeno carstvo \u017eivih bi\u0107a. One ne mogu vr\u0161iti proces fotosinteze kao biljke, a opet se ne mogu niti kretati poput \u017eivotinja. Do danas je u svijetu opisano oko 100 000 vrsta gljiva, iako se pretpostavlja da je njihov broj daleko ve\u0107i.<\/p>\n<p>Brdo Gorica je stani\u0161te velikom broju gljiva, tako je zabilje\u017eeno \u010dak 160 vrsta gljiva iz razdjela Ascomycota i Basidiomycota. Gljive koje su posebno zna\u010dajne sa aspekta za\u0161tite, u smislu ugro\u017eenosti ili zna\u010daja na globalnom\/evropskom ili nacionalnom nivou su: <em>Astraeus hygrometricus &#8211; zvejezda\u010da, Ditiola radicata, Geastrum fimbriatum \u2013 trepavi\u010dava zvjezda\u010da, Geastrum nanum, Geastrum triplex, Hygrocybe spadicea \u2013 \u017eutosme\u0111a vla\u017enica, Hygrophorus olivaceoalbus, Omphalotus olearius, Pleurotus eryngii, Pseudoboubovia benkertii, Suillus mediterraneensis, Sarcosphaera coronaria i Tulostoma brumale<\/em>.<\/p>\n<p>Posebno zna\u010dajna je <em>Pseudoboubovia benkertii<\/em> koja je opisana na osnovu materijala koji je sakupljen upravo na brdu Gorica. Raste na golom pjeskovitom tlu u \u010detinarskim \u0161umama, na iglicama \u0161i\u0161arki bora i \u010dempresa. Vrsta je jo\u0161 na\u0111ena u Francuskoj, \u0160paniji i Gr\u010dkoj. Neophodno ju je za\u0161tititi nacionalnim zakonodavstvom, kao i mjesto na kojem je vrsta na\u0111ena (locus classicus).<\/p>\n<p>U skladu sa me\u0111unarodnim kriterijumima Brdo Gorica je identifikovano kao potencijalno zna\u010dajno podru\u010dje za gljive &#8211; IFAs (Important Fungus Areas).<\/p>\n<p>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row full_width=&#8221;stretch_row_content&#8221; gap=&#8221;10&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1632298657456{margin-top: 0px !important;margin-right: 0px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 0px !important;}&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/4&#8243;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/4&#8243;][vc_single_image image=&#8221;475&#8243; img_size=&#8221;&#8221; alignment=&#8221;center&#8221; style=&#8221;vc_box_rounded&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/4&#8243;][vc_single_image image=&#8221;476&#8243; img_size=&#8221;&#8221; alignment=&#8221;center&#8221; style=&#8221;vc_box_rounded&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/4&#8243;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1631967855154{margin: 0px !important;}&#8221;][vc_column][vc_column_text]<\/p>\n<h4>FAUNA<\/h4>\n<p>[\/vc_column_text][vc_separator align=&#8221;align_left&#8221; border_width=&#8221;4&#8243; el_width=&#8221;20&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1631968703145{margin-top: 15px !important;margin-bottom: 15px !important;}&#8221;][vc_row_inner][vc_column_inner][vc_column_text]<span data-contrast=\"none\">Fauna beski\u010dmenjaka je veoma bogata i raznolika.\u00a0Gorica je stani\u0161te brojnim insektima, paucima, leptirima, tvrdokrilcima, pravokrilcima i opnokrilcima.\u00a0<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:200,&quot;335559740&quot;:240}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span data-contrast=\"none\">Goricu uljep\u0161avaju leptiri poput lastinog repa\u00a0<\/span><i><span data-contrast=\"none\">Papilio machaon<\/span><\/i><span data-contrast=\"none\">\u00a0i prugastog jedarca\u00a0<\/span><i><span data-contrast=\"none\">Iphiclides podalirius<\/span><\/i><span data-contrast=\"none\">,\u00a0kao i\u00a0stri\u017eibube\u00a0<\/span><i><span data-contrast=\"none\">Cerambyx cerdo<\/span><\/i><span data-contrast=\"none\">\u00a0i\u00a0buba nosorog\u00a0<\/span><i><span data-contrast=\"none\">Oryctes nasicornis<\/span><\/i><span data-contrast=\"none\">\u00a0koje\u00a0su za\u0161ti\u0107ene nacionalnim zakonodavstvom.\u00a0Zna\u010dajne su i\u00a0endemske vrste\u00a0\u00a0zrikavca\u00a0crvenoglava sedlarka\u00a0\u2013\u00a0<\/span><i><span data-contrast=\"none\">Ephippiger discoidalis<\/span><\/i><span data-contrast=\"none\">, endem Balkana i\u00a0<\/span><i><span data-contrast=\"none\">Eupholidoptera chabrieri<\/span><\/i><span data-contrast=\"none\">, endem Mediterana.<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:200,&quot;335559740&quot;:240}\">\u00a0<\/span>[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner][vc_column_text]<\/p>\n<h6><strong>VODOZEMCI\u00a0<\/strong><\/h6>\n<p><span data-contrast=\"none\">Od\u00a0vodozemaca\u00a0najzna\u010dajninije su\u00a0<\/span><i><span data-contrast=\"none\">Bufo bufo<\/span><\/i><span data-contrast=\"none\">\u00a0i\u00a0<\/span><i><span data-contrast=\"none\">Bufotes viridis<\/span><\/i><span data-contrast=\"none\">, koje su za\u0161ti\u0107ene nacionalnim zakonodavstvom. U pitanju su vrste \u017eaba koje su najvi\u0161e prilago\u0111ene na\u00a0su\u0161ne spolja\u0161nje uslove i samo u doba parenja zalaze u vodu.<\/span>[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner width=&#8221;1\/3&#8243;][\/vc_column_inner][vc_column_inner width=&#8221;1\/3&#8243;][vc_single_image image=&#8221;2061&#8243; img_size=&#8221;medium&#8221; alignment=&#8221;center&#8221; style=&#8221;vc_box_rounded&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><b><i><span data-contrast=\"auto\">Bufo\u00a0bufo<\/span><\/i><\/b><i><span data-contrast=\"auto\">\u2013 sme\u0111a krastava \u017eaba<\/span><\/i><\/p>\n<p>[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][vc_column_inner width=&#8221;1\/3&#8243;][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_column_text]<span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:200,&quot;335559740&quot;:240}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<h6><strong>GMIZAVCI\u00a0<\/strong><\/h6>\n<p>Gorica ima raznovrsnu i bogatu herpetofaunu zahvaljuju\u0107i geomorfolo\u0161koj strukturi (kra\u0161ko travnato uzvi\u0161enje) i postoje\u0107im habitatima koja posebno pogoduje gmizavcima koji naseljavaju kamenjare, \u0161ikare, \u017eivice, zarasle nasipe.<\/p>\n<p>Me\u0111u njima ubrajamo razne vrste gu\u0161tera i zmija. Najzna\u010dajniji su gu\u0161ter zelemba\u0107, zidni gu\u0161ter i kra\u0161ki gu\u0161ter, kao i blavor &#8211; <em>Pseudopus apodus<\/em>, sljepi\u0107 &#8211; <em>Anguis fragilis complex, \u00a0<\/em>\u010detvoroprugasti smuk<em> &#8211; Elaphe quatuorlineata<\/em>, leopard smuk<em> &#8211; Zamenis situla<\/em><strong><em>, <\/em><\/strong>primorski smuk &#8211; <em>Hierophis gemonensis, <\/em>\u0161ilac<em> &#8211; Platyceps najadum <\/em>i poskok<em> &#8211; Vipera ammodytes.<\/em><\/p>\n<p>Od njih se izdvajaju primorski smuk i kra\u0161ki gu\u0161ter koji su endemi Balkanskog poluostrva.<\/p>\n<p>Posebna pa\u017enja se treba posvetiti gotovo ugro\u017eenim vrstama kao \u0161to su: \u010detvoroprugasti smuk &#8211; \u00a0<em>Elaphe quatuorelineata <\/em>i \u0161umska kornja\u010da<em> \u2013 Testudo hermanni.<\/em><\/p>\n<p>Ovi gmizavci su zakonom za\u0161ti\u0107eni pa je zabranjeno njihovo uznemiravanje i hvatanje!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>UPOZNAJMO\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row content_placement=&#8221;middle&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1631977411610{margin-top: 10px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;background-color: #81d742 !important;border-radius: 5px !important;}&#8221;][vc_column width=&#8221;2\/5&#8243;][vc_single_image image=&#8221;5157&#8243; img_size=&#8221;medium&#8221; alignment=&#8221;center&#8221; style=&#8221;vc_box_rounded&#8221; css=&#8221;&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;3\/5&#8243;][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1705655609425{padding-top: 30px !important;padding-right: 30px !important;padding-bottom: 30px !important;padding-left: 30px !important;background-color: #81d742 !important;}&#8221; el_class=&#8221;parentToChildWhite&#8221;]Hierophis gemonensis &#8211; primorski smuk<\/p>\n<p>Vitka zmija sa glatkim ljuskama i izra\u017eenim o\u010dima okruglih zjenica. Sivo-sme\u0111e je boje sa tamnim pjegama na prednjem dijelu tijela, koje su \u010desto odvojene svijetlim trakama nepravilnog oblika. Ostatak tijela obi\u010dno ima pravilne uske svijetle i tamne pruge. Mo\u017ee narasti do 130cm, ali je naj\u010de\u0161\u0107e kra\u0107a od 100cm.<\/p>\n<p>\u017divi na suvim, kamenitim mjestima, grmovitim terenima, obraslim ru\u0161evinama, u vinogradima i rijetkim \u0161umama, preferiraju\u0107i osun\u010dana mjesta.<\/p>\n<p>Balkanski smuk je dnevna zmija, \u010desto je mo\u017eemo vidjeti kako se sun\u010da na grmlju i niskom drve\u0107u. Brza je i spretna, nije agresivna, a mo\u017ee da ugrize samo u krajnjem slu\u010daju samoodbrane. Hrani se gu\u0161terima, jajima ptica, mi\u0161evima i malim zmijama.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1631967875161{margin: 0px !important;}&#8221;][vc_column][vc_column_text]<\/p>\n<h6><\/h6>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h6 style=\"text-align: left;\"><strong>PTICE\u00a0<\/strong><\/h6>\n<p>Gorica je stani\u0161te brojnih ptica, ukupno je zabilje\u017eeno 218 vrsta, od \u010dega 77 vrsta pripada pravim stanovnicima pti\u010djeg svijeta Gorice u smislu da se na ovom podru\u010dju nalaze stalno ili za vrijeme gnije\u017e\u0111enja, zimovanja ili seobe. Zna\u010dajno je da su \u010dak 72 vrste za\u0161ti\u0107ene nacionalnim zakonodavstvom.<\/p>\n<p>Alepski borovi i \u010dempresi su vrlo povoljni za gnijezdenje, a zimi kao skrovi\u0161te za veliki broj ptica &#8211; drozdove, kosove, zelentarke, kanarinke, kralji\u0107e, cari\u0107e koji tra\u017ee upravo ovakva drve\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>UPOZNAJMO\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row content_placement=&#8221;middle&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1631977401453{margin-top: 10px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;background-color: #72c4bb !important;border-radius: 5px !important;}&#8221;][vc_column width=&#8221;2\/5&#8243;][vc_single_image image=&#8221;5774&#8243; img_size=&#8221;large&#8221; alignment=&#8221;center&#8221; css=&#8221;&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;3\/5&#8243;][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1705655601240{padding-top: 30px !important;padding-right: 30px !important;padding-bottom: 30px !important;padding-left: 30px !important;background-color: #72c4bb !important;}&#8221; el_class=&#8221;parentToChildWhite&#8221;]\u0106uk- Otus scops<\/p>\n<p>\u0106uk pripada najbrojnijem rodu sova (rod\u00a0Otus) koji sadr\u017ei 33 vrste. Uglavnom su to manje sove, a takav je i \u0107uk (Otus scops). Raspon krila mu je 55 \u2013 60 cm, a te\u017ei oko 90 grama. Tijelo je sivosme\u0111e boje, mramorasto i pro\u0161arano, manje glave, du\u017eeg repa i ne tako zdepast. O\u010di su mu \u017eute. To je jedina na\u0161a sitna sova s \u201cu\u0161ima\u201d, odnosno \u010dupercima. \u0106ukovi naseljavaju otvorena i poluotvorena stani\u0161ta sa usamljenim drve\u0107em ili parkove, vrtove, kamenjare. Tipi\u010dne su ptice selice. Aktivan je uglavnom no\u0107u, a sumrak izbjegava. Ve\u0107ina se hrani insektima, a rijetko i sitnim sisarima. Let mu je brz, s dosta dugim i uskim krilima.<\/p>\n<p>Za gnijezda naj\u010de\u0161\u0107e bira duplje u drve\u0107u, rje\u0111e ljudske objekte ili gnijezda drugih ptica. Rado prihvata ku\u0107ice za ptice.<\/p>\n<p>\u017denka obi\u010dno nosi 3-4 ovalna, bijela jaja u razmaku od po 2 dana. Mladi se izlije\u017eu nakon 4 nedjelje, a iz gnijezda izlaze kada su stari oko 4 nedjelje. Sa roditeljima ostaju jo\u0161 nekoliko nedjelja dok ne postanu sposobni za samostalan \u017eivot.<\/p>\n<p>Njegov uporni monotoni zov, \u201c\u0107uk\u201d, koji ponavlja svake 2 \u2013 3 sekunde, \u010desto se \u010duje u toplim ljetnim no\u0107ima i jedan je od najprepoznatljivijih zvukova na\u0161eg priobalja. \u010cuje se i do kilometra.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1632380975722{margin-top: 0px !important;margin-right: 0px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 0px !important;}&#8221;][vc_column][vc_row_inner][vc_column_inner][vc_column_text]<\/p>\n<h6><\/h6>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h6><strong>SISARI<\/strong><\/h6>\n<p>Na podru\u010dju brda Gorica registrovane su 3 vrste slijepih mi\u0161eva koje su ujedno i jedine zabilje\u017eene vrste sisara na ovom podru\u010dju i sve su za\u0161ti\u0107ene nacionalnim zakonodavstvom.[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1632581878964{margin-top: 0px !important;margin-right: 0px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 0px !important;}&#8221; el_id=&#8221;upoznajmoGoricu&#8221;][vc_column][vc_column_text]<\/p>\n<h3 style=\"text-align: center;\"><span style=\"color: #999999;\">UPOZNAJMO SPOMENIK PRIRODE<\/span><\/h3>\n<p>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row content_placement=&#8221;middle&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1632381236674{margin-top: 10px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;border-radius: 5px !important;}&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1632381660095{margin-bottom: 0px !important;}&#8221;]<\/p>\n<h4 style=\"text-align: left;\"><span style=\"color: #999999;\">CRKVA SVETOG \u0110OR\u0110A<\/span><\/h4>\n<p>[\/vc_column_text][vc_separator align=&#8221;align_left&#8221; border_width=&#8221;4&#8243; el_width=&#8221;20&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1632381505729{margin-top: 15px !important;margin-bottom: 15px !important;}&#8221;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row content_placement=&#8221;middle&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1632381236674{margin-top: 10px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;border-radius: 5px !important;}&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243;][vc_single_image image=&#8221;2323&#8243; img_size=&#8221;large&#8221; alignment=&#8221;center&#8221; style=&#8221;vc_box_rounded&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243;][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1632381397748{margin-top: 0px !important;margin-right: 0px !important;margin-bottom: 0px !important;margin-left: 0px !important;padding-top: 30px !important;padding-right: 30px !important;padding-bottom: 30px !important;padding-left: 30px !important;}&#8221;]<span style=\"color: #999999;\">U podno\u017eju brda Gorice nalazi se najstarija jedinstvena gra\u0111evina Crkva Svetog \u0110or\u0111a koja poti\u010de iz XI vijeka. Unutra\u0161njost crkve krase freske koje prikazuju scene iz \u017eivota sveca kojem je crkva posve\u0107ena.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #999999;\">Po predanju, ovdje je nekada bio jedan veliki manastir, koji je bio povezan podzemnim tunelom sa rijekom Mora\u010dom. Podzemni prolaz koji se nalazi u oltarskom dijelu, kroz koji se jedva mo\u017ee provu\u0107i odrasla osoba i koji prekriva odgovaraju\u0107i kameni poklopac sa alkom. Ipak, nikada zvani\u010dno nije saop\u0161teno da li prolaz i sada postoji.<\/span>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row content_placement=&#8221;middle&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1632381236674{margin-top: 10px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;border-radius: 5px !important;}&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1632381877665{margin-bottom: 0px !important;}&#8221;]<\/p>\n<h4><span style=\"color: #999999;\">SPOMENIK PARTIZANU BORCU<\/span><\/h4>\n<p>[\/vc_column_text][vc_separator align=&#8221;align_left&#8221; border_width=&#8221;4&#8243; el_width=&#8221;20&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1632381505729{margin-top: 15px !important;margin-bottom: 15px !important;}&#8221;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row content_placement=&#8221;middle&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1632381236674{margin-top: 10px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;border-radius: 5px !important;}&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243;][vc_single_image image=&#8221;2322&#8243; img_size=&#8221;large&#8221; alignment=&#8221;center&#8221; style=&#8221;vc_box_rounded&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243;][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1632381901624{margin-top: 0px !important;margin-right: 0px !important;margin-bottom: 0px !important;margin-left: 0px !important;padding-top: 30px !important;padding-right: 30px !important;padding-bottom: 30px !important;padding-left: 30px !important;}&#8221;]<span style=\"color: #999999;\">Posebno zna\u010dajno mjesto na Gorici je <em>monumentalni spomen-kompleks partizanu borcu<\/em>. Sve\u010dano je otvoren 13. jula 1957. god. Projektovali su ga arhitekta Vojislav \u0110oki\u0107 i vajar Drago \u0110urovi\u0107. U kompleksu je sahranjeno 97 narodnih heroja. Kao i u razdoblju socijalisti\u010dke Crne Gore i danas spomenik je centralno mjesto obilje\u017eavanja zna\u010dajnih dr\u017eavnih praznika i godi\u0161njica, gdje delegacije i zvani\u010dnici pola\u017eu vijence u znak po\u0161tovanja prema palim borcima NOR-a.<\/span>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row content_placement=&#8221;middle&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1632381236674{margin-top: 10px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;border-radius: 5px !important;}&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1632381965201{margin-bottom: 0px !important;}&#8221;]<\/p>\n<h4><span style=\"color: #999999;\">MEDITERANSKI VRT<\/span><\/h4>\n<p>[\/vc_column_text][vc_separator align=&#8221;align_left&#8221; border_width=&#8221;4&#8243; el_width=&#8221;20&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1632381505729{margin-top: 15px !important;margin-bottom: 15px !important;}&#8221;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1632384832254{margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;}&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243;][vc_single_image image=&#8221;2076&#8243; img_size=&#8221;large&#8221; style=&#8221;vc_box_rounded&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1633034242435{margin-top: 5px !important;}&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243;][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1633034493183{margin-top: 0px !important;margin-right: 0px !important;margin-bottom: 0px !important;margin-left: 0px !important;padding-top: 20px !important;padding-right: 20px !important;padding-bottom: 20px !important;padding-left: 20px !important;}&#8221;]<em>Mediteranski vrt<\/em> je nastao u saradnji izme\u0111u Glavnog grada i nevladinog sektora \u2018\u2019Udru\u017eenje ljubitelja Gorica\u2019\u2019 2018. godine iz potrebe da se usljed ekspanzije invazivnih biljnih vrsta i naglih promjena klime koje prijete da uni\u0161te autohtone biljne vrste na Gorici, formira vrt i u njemu inkubator za rast i razmno\u017eavanje vrsta karakteristi\u010dnih za Goricu i podneblje Mediterana.<\/p>\n<p>Mediteranski vrt je podijeljen na dva dijela. U prvom dominiraju kultivisane i samonikle biljke, a drugi dio je za prirodnu vegetaciju, \u201cinkubator\u201d za autohtone, endemske i reliktne vrste.<\/p>\n<p>Posjetioci mogu da \u0161etaju me\u0111u maslinama, \u0161ipkom, tamarisom, smokvom, lavandom, ruzmarinom i drugim mediteranskim vrstama, a u okviru vrta posebna pa\u017enja je posve\u0107ena reintrodukciji hrasta Medunac. Vrt je opremljen savremenim parkovskim mobilijarom, strujom i vodom, a jedan dio je posve\u0107en najmla\u0111im posjetiocima.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1632385135903{margin-right: 10px !important;margin-left: 10px !important;}&#8221;][vc_column][vc_column_text]Vrt ima i edukativnu komponentu, dio ispod mosta \u2013 \u201ezelena u\u010dionica\u201c, je ure\u0111en, opremljen i namijenjen je odr\u017eavanju prezentacija\/predavanja\/projekcija kra\u0107ih edukativnih filmova, za u\u010denike i studente. Djeca i mladi imaju priliku da se direktno upoznaju sa mediteranskim vrstama, u\u010de o njihovom zna\u010daju, da poneku posade i odr\u017eavaju, kao i da se upoznaju sa konceptom koji mogu primijeniti u svojim dvori\u0161tima, parkovima.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row content_placement=&#8221;middle&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1632381236674{margin-top: 10px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;border-radius: 5px !important;}&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1632579113563{margin-bottom: 0px !important;}&#8221;]<\/p>\n<h4><span style=\"color: #999999;\">AVANTURISTI\u010cKI PARK<\/span><\/h4>\n<p>[\/vc_column_text][vc_separator align=&#8221;align_left&#8221; border_width=&#8221;4&#8243; el_width=&#8221;20&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1632381505729{margin-top: 15px !important;margin-bottom: 15px !important;}&#8221;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1632579055039{margin-top: 10px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;}&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243;][vc_single_image image=&#8221;2118&#8243; img_size=&#8221;large&#8221; style=&#8221;vc_box_rounded&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1633034248958{margin-top: 5px !important;}&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243;][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1632647431067{margin-top: 0px !important;margin-right: 0px !important;margin-bottom: 0px !important;margin-left: 0px !important;}&#8221;]Avanturisti\u010dki park Gorica pravi je adrenalinski raj za sve ljubitelje sportskih aktivnosti. Park se sastoji od pet\u00a0vazdu\u0161nih\u00a0staza, od kojih su tri namijenjene djeci, a dvije starijima. U sklopu parka dostupni su teretana na otvorenom, igrali\u0161te za djecu kao i kafeterija sa otvorenim \u0161ankom.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row content_placement=&#8221;middle&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1632381236674{margin-top: 10px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;border-radius: 5px !important;}&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1632580085316{margin-bottom: 0px !important;}&#8221;]<\/p>\n<h4><span style=\"color: #999999;\">REKREATIVNE STAZE<\/span><\/h4>\n<p>[\/vc_column_text][vc_separator align=&#8221;align_left&#8221; border_width=&#8221;4&#8243; el_width=&#8221;20&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1632381505729{margin-top: 15px !important;margin-bottom: 15px !important;}&#8221;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1632579055039{margin-top: 10px !important;margin-right: 10px !important;margin-bottom: 10px !important;margin-left: 10px !important;}&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243;][vc_single_image image=&#8221;2116&#8243; img_size=&#8221;large&#8221; style=&#8221;vc_box_rounded&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1633034256250{margin-top: 5px !important;}&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1632647472634{margin-top: 0px !important;}&#8221;][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1632647424492{margin-top: 0px !important;margin-right: 0px !important;margin-bottom: 0px !important;margin-left: 0px !important;}&#8221;]U parku su ure\u0111ene pje\u0161a\u010dke, biciklisti\u010dke i trim staze.<\/p>\n<p>Na samom vrhu, gdje se ukazuje zadivljuju\u0107a panorama grada, u zelenilu \u0161ume \u201eskriveni\u201c su sportsko-rekreativni tereni i teretane na otvorenom.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row]<\/p>\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>[vc_row][vc_column][vc_gallery type=&#8221;flexslider_slide&#8221; interval=&#8221;3&#8243; images=&#8221;3699,3700,3701,3702,3703,3704,3705,3706,3707&#8243; img_size=&#8221;large&#8221; el_class=&#8221;head-slider&#8221;][vc_separator color=&#8221;custom&#8221; border_width=&#8221;7&#8243; el_width=&#8221;20&#8243; accent_color=&#8221;#bababa&#8221; el_class=&#8221;seperatorCustom&#8221;][vc_separator color=&#8221;custom&#8221; border_width=&#8221;7&#8243; el_width=&#8221;20&#8243; accent_color=&#8221;#bababa&#8221; el_class=&#8221;seperatorCustom&#8221;][vc_raw_html]JTNDaHIlM0U=[\/vc_raw_html][vc_row_inner][vc_column_inner][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1631967724565{margin: 0px !important;}&#8221;][vc_column css=&#8221;.vc_custom_1631979892849{margin-top: 20px !important;}&#8221;][vc_row_inner][vc_column_inner][vc_column_text css_animation=&#8221;none&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1705699450247{padding-top: 10px !important;padding-right: 10px !important;padding-bottom: 10px !important;padding-left: 10px !important;background-color: #72c4bb !important;border-radius: 5px !important;}&#8221; el_class=&#8221;parentToChildWhite&#8221;] POVR\u0160INA 105 ha\u00a0 GODINA ZA\u0160TITE 2022\u00a0 GRANICE PARKA [\/vc_column_text][vc_separator][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_column_text css_animation=&#8221;none&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1705699623758{padding-top: 10px !important;padding-right: 10px !important;padding-bottom: 10px !important;padding-left: 10px [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"advgb_blocks_editor_width":"","advgb_blocks_columns_visual_guide":"","footnotes":""},"class_list":["post-726","page","type-page","status-publish","hentry"],"coauthors":[],"author_meta":{"author_link":"https:\/\/www.auzp.me\/author\/luka\/","display_name":"Luka Jeremi\u0107"},"relative_dates":{"created":"Posted 5 years ago","modified":"Updated 5 months ago"},"absolute_dates":{"created":"Posted on August 26, 2021","modified":"Updated on May 15, 2026"},"absolute_dates_time":{"created":"Posted on August 26, 2021 11:46 pm","modified":"Updated on May 15, 2026 11:20 am"},"featured_img_caption":"","featured_img":false,"series_order":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.auzp.me\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/726","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.auzp.me\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.auzp.me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.auzp.me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.auzp.me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=726"}],"version-history":[{"count":163,"href":"https:\/\/www.auzp.me\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/726\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5775,"href":"https:\/\/www.auzp.me\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/726\/revisions\/5775"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.auzp.me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=726"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}